U Muzeju Semberije večeras su predstavljene dvije knjige Miomira Filipovića Fiće, poznatog novinara, publiciste i hroničara koji je u proteklih pedeset godina objavio pedeset i pet knjiga iz oblasti istorije, kulture i sporta.

Što se tiče najnovijih Filipovićevih knjiga, riječ je o knjigama „Srpski vladari“ i „46 srpskih patrijarha“.

„Prije nekoliko dana objavljena mi je pedest i peta knjiga iz oblasti kulture i istorije srpskog naroda. Pisao sam o brojnim temama, ali, kada je riječ o „Srpskim vladarima“ želio sam da napišem knjigu kako bi običan čovjek, kada je pročita, saznao nešto više o svojoj istoriji. Dosadno mi je da pričam kako srpska istorija počinje od Stevana Nemanje, jer su, prije njega, Srbi četirsto godina imali svoje vladare i državu.

Srbi su četirsto godina prije Nemanjića imali svoju državu

Kada njemački istoričar Ajnhard, koji je bio biograf Karla Velikog, kaže da Srbi u osmom vijeku imaju državu koja se prostire od Dunava do Jadrana, onda vam je sve jasno. Obično onaj koji piše istoriju svjedoči o događajima kojima nije prisustvovao. Svjedočim, dakle, o događajima kojima nisam prisustvovao. Zbog toga moram koristiti sigurne i pouzdane izvore. Zbog čega bi jedan Nijemac pričao nešto o Srbima što nije tačno?

Želio sam da u kratkim crtama predstavim sve srpske vladare i dinastije do dašanjeg dana“, kaže Miomir Filipović, naglasivši da je dobro da mlade generacije nauče nešto više o svojoj prošlosti.

Srpski patrijarsi nisu bili smao duhovnici

„Istorija je pokazala šta smo i ko smo i to ne treba skrivati od javnosti. Što se tiče srpskih patrijarha, želio sam da pokažem da oni nsu bili samo duhovnici. Da nije bilo Srpske pravoslavne crkve, srpskog naroda danas vjerovatno ne bi ni bilo. Nestali bi kao što su nestali Sumeri i Feničani. Feničani su izmislili novac, ali su se stopili s Grcima, jer nisu imali neku vjersku nit što bi ih obilježavalo kao narod i državu. Mi smo to imali i zbog toga smo se spasili“.

Filipović kaže da je napisao i brojne biografske knjige o poznatim i manje poznatim ljudima koji su napravili velika djela.

„Oni nisu bili naklonjeni vlasti u svoje vrijeme i zbog toga su bili marginalizovani. Neki od tih ljudi su nas pomirili s drugim narodima. Srbi i Hrvati su najmanje ratovali u istoriji dugoj hiljadu i dvjesto godina. Samo u posljednjih pedeset godina su ratovali, nikada prije toga. S Grcima smo više ratovali. Srpska država je više od stotinu godina bila pod ropstvom jednog Svjatoslava, ruskog bojara. Srbi i Bugari su bili u nekim vremenima potčinjeni Rusima. I to su istorijska fakta“.

Uskoro će obilježiti pedeset godina stvaralaštva

Filipović će u ovoj godini obilježiti pedeset godina stvaralaštva, a objavio je 55 knjiga. Među njima je i „Sremački rječnik“, da se, kako kaže, ne bi zaboravile stare sremačke riječi i pojmovi. Objavio je monografije mačvanskih i sremačkih sela u kojima donedavno nije bilo asfalta i automobila, niti telefona i interneta, već su se koristile taljige i poneki bicikl za prevoz. Filipović je prije dvadeset i osam godina pokrenuo „Seoske novine“ , jedine novine koje stižu do velikog broja sela u Srbiji besplatno.

„Lokalne uprave i Republika Srbija mi pomažu da ih štampam i besplatno dijelim. U Srbiji ima nekoliko kulturno – umjetničkih društava koja slave stotinu godina postojanja i rada. Selu treba danas posvetiti puno više pažnje. U Srbiji 220 sela nema više od deset stanovnika. U 22 sela nema nijednog živog stvora. U 2.000 sela u Srbiji nema djece. Slična je slika u regionu. Puno toga mi još pada napamet, radim, stvaram i nadam se dobrom zdravlju“, kaže Miomir Filipović Fića, novinar, publicista i neumorni hroničar ovih naših prostora.

Bijeljina.com