Vaša bašta povrća buja, a bašta začinskog bilja širi razne predivne mirise u vazduhu, ali kako vam napreduje voće? Iako uzgoj voća može djelovati zastrašujuće (a nekim vrstama za sazrevanje treba i više vremena, poput avokada ili citrusa), postoji mnogo brzorastućih voćki koje možete posaditi u saksije već danas i ubrati za samo nekoliko mjeseci.
Od jednostavnih grickalica do dodataka za sofisticirane deserte, izdvajamo neke od najlakših i najbrže rastućih voćki za sve baštovane.
Jagode su savršene za gajenje u saksijama jer imaju plitak korenov sistem i brzo daju ukusne plodove, kaže Endru Porvol, stručnjak za baštovanstvo. One su takođe lijepe biljke koje pre pojave plodova daju sitne bijele cvjetove – rekao je on.
Za najbolje rezultate, izaberite ever-bearing ili day-neutral sorte koje omogućavaju kontinuiranu berbu tokom celog leta. Sadite jagode u dobro drenirano zemljište bogato organskom materijom, vodeći računa da zemlja bude vlažna, ali ne i natopljena.
Smokvino žbunje je niža, gušća varijanta smokvinog drveta koja se odlično uzgaja u saksijama. Kada se kupi kao već razvijena biljka iz rasadnika (umesto iz semena), lako daje plodove, često već u prvoj godini. Plodonošenje se javlja u dve glavne sezone: početkom leta, a zatim krajem leta ili početkom jeseni. Većina smokava je samooplodna i može da rodi već prve godine nakon sadnje. Često se mogu kupiti i sa već formiranim plodovima na granama – kaže Kaleb Vajs, stručnjak za baštovanstvo.
Smokve vole najmanje 6 sati sunčeve svetlosti dnevno i najbolje uspijevaju u dobro dreniranoj zemlji. Tokom zime mogu se unijeti u garažu ili podrum kada uđu u fazu mirovanja, a zatim ponovo iznijeti napolje kada vrijeme otopli.
Nije pravo ljeto dok ne pojedete lubenicu, a možete je uzgajati i u saksiji u svom domu ili na terasi. Ključ je u uzgoju mini sorti, koje obično teže između 1,5 i 4,5 kilograma i sazrevaju brže u poređenju sa punim, velikim lubenicama.
Novije sorte kompaktnih patuljastih borovnica savršene su za uzgoj u saksijama i daju slatke plodove bez potrebe za višegodišnjim sazrijevanjem.
One imaju i prelijepe sezonske promene boje lišća. Većina sorti za saksije daje plod već u prvoj godini nakon sadnje, a berba dolazi dva do tri mjeseca nakon cvjetanja – kaže Porvol.
On dodaje da borovnice vole kiselu sredinu, pa je najbolje koristiti kiselo zemljište za saksije sa pH vrednošću između 4,5 i 5,5, kao i redovno ih prihranjivati kiselim đubrivom. Takođe je važno redovno zalivanje i dodavanje malča kako bi se zadržala vlaga u zemljištu.
Ovo nisu iste trešnje koje rastu na drvetu, ali zato u sebi nose mnogo ukusa u jednom malom zalogaju. Zemljane trešnje su zlatno obojeni plodovi koji liče na male paradajze umotane u papirnate ovojnice, ali imaju slatko-kiselkast ukus. To su veoma produktivne biljke koje se lako uzgajaju u saksijama. Njihova neobičnost ih čini zabavnom poslasticom za terasu.
Birajte širu saksiju zbog njihovog razgranatog rasta i nemojte se iznenaditi ako se same zaseju naredne godine. Iako im nije potrebna potpora, žičani kavez za paradajz ili oslonac mogu pomoći da grane ostanu iznad zemlje i plodovi budu čistiji.
Alpske maline su kompaktne, sorte bez trnja ove omiljene letnje voćke i odlično uspevaju u saksijama. Ove “male, ali moćne” bobice cenjene su zbog intenzivnog ukusa, sitne veličine i pouzdanog rađanja čak i u malim prostorima.
– One daju sitne, ali veoma aromatične plodove i ne šire se agresivno kao klasične maline – dodaje Porvol.
Potrebno ih je saditi u dublje saksije uz dobru drenažu i kvalitetno, bogato zemljište. Zemlja treba da bude vlažna, ali ne natopljena, a preporučuje se i prihrana balansiranim organskim đubrivom, prenosi Ona.