Mnogi ljudi odahnu čim prođu najtopliji dani i temperature se vrate na uobičajene vrijednosti, vjerujući da je sa vrućinom nestala i opasnost.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da posljedice ekstremnih temperatura mogu da se osjećaju još danima, pa čak i nedjeljama nakon završetka toplotnog talasa.

Tijelo tokom velikih vrućina prolazi kroz ozbiljan stres. Dok pokušava da održi normalnu tjelesnu temperaturu, pojačano se znoji, gubi velike količine vode i elektrolita, dok srce radi ubrzano kako bi pomoglo organizmu da se rashladi. Zbog toga oporavak ne mora da nastupi odmah čim temperatura vazduha padne.

Posebno su ugroženi stariji ljudi, hronični bolesnici, trudnice, mala djeca i osobe koje rade ili treniraju na otvorenom, ali stručnjaci upozoravaju da posljedice mogu osjetiti i potpuno zdravi ljudi.

Umor koji traje i kada vrućina prođe

Jedan od najčešćih znakova da se organizam još oporavlja od toplotnog stresa jeste uporan umor.

Mnogi primjećuju da imaju manje energije nego inače, teže obavljaju svakodnevne obaveze i sporije se koncentrišu. Razlog može biti kombinacija dehidracije, poremećaja ravnoteže elektrolita, lošijeg sna tokom vrelih noći i dodatnog opterećenja kardiovaskularnog sistema.

Čak i nekoliko dana nakon završetka toplotnog talasa tijelo može “plaćati cijenu” dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama.

Glavobolja i vrtoglavica nisu uvijek bezazleni

Ako temperatura napolju više nije ekstremna, a i dalje osjećate glavobolju, slabost ili vrtoglavicu, moguće je da se organizam još nije potpuno nadoknadio.

Gubitak tečnosti i minerala, posebno natrijuma i drugih elektrolita, može ostaviti posljedice i nakon što se vrijeme promijeni. U slučaju pogoršanja simptoma, konfuzije, problema sa govorom ili gubitka svijesti, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Srce može ostati pod dodatnim opterećenjem

Tokom velikih vrućina srce mora da radi više nego inače kako bi tijelo uspjelo da reguliše temperaturu.

Kod osoba koje imaju povišen krvni pritisak, srčane probleme ili druge kardiovaskularne bolesti, opterećenje može potrajati i nakon završetka toplotnog talasa.

Stručnjaci posebno upozoravaju osobe koje koriste određene lijekove, poput diuretika ili terapije za krvni pritisak, da ne mijenjaju terapiju na svoju ruku, već da se o eventualnim problemima posavjetuju sa ljekarom.

Bubrezi mogu poslati upozorenje sa zakašnjenjem

Dehidracija tokom vrelih dana može privremeno uticati i na rad bubrega. Kod većine zdravih osoba stanje se popravi uz dovoljan unos tečnosti, ali kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika rizik od komplikacija može biti veći.

Obratite pažnju na znakove poput tamnijeg urina, smanjenog mokrenja, jake žeđi, izraženog umora ili oticanja nogu i zglobova.

Ako se simptomi ne povuku nakon nekoliko dana, preporučuje se razgovor sa ljekarom.

Vrućine mogu poremetiti san još dugo nakon toga

Visoke noćne temperature često ostavljaju posljedice na kvalitet sna. Kada tijelo teško uspijeva da snizi svoju temperaturu tokom noći, san postaje kraći i isprekidaniji.

Zbog toga se i nakon završetka vrelih dana mogu javiti problemi sa koncentracijom, razdražljivost, sporije reakcije i osjećaj iscrpljenosti čak i nakon dovoljnog broja sati sna.

Toplota utiče i na raspoloženje

Posljednjih godina sve više istraživanja ukazuje na vezu između dugotrajne izloženosti visokim temperaturama i promjena raspoloženja.

Kod nekih ljudi vrućine mogu doprinijeti povećanoj nervozi, osjećaju iscrpljenosti, anksioznosti i težem podnošenju svakodnevnog stresa.

Stručnjaci podsjećaju da ekstremne temperature nisu samo neprijatnost, već ozbiljan fiziološki stres za organizam koji može uticati i na fizičko i na mentalno zdravlje.

Zato, čak i kada toplotni talas prođe, važno je nastaviti sa dovoljnim unosom tečnosti, odmorom i osluškivanjem signala koje tijelo šalje. Ponekad najteži dio vrućine nije onaj trenutak kada je temperatura najviša, već period kada mislimo da je sve već iza nas.

Izvor: Ona.rs