Nestabilno vrijeme tokom prve polovine aprila, česte padavine, niske temperature, sve je to uticalo na pripremu zemljišta za proljećnu sjetvu koja je, ipak, ovih dana počela širom Semberije.

Kukuruz će i ovog proljeća zauzeti najveće površine, oko 26.000 hektara, suncokret će biti zasijan na oko 150 hektara. Što se tiče duvana, planirano je da se ovom industrijskom kulturom zasadi 120 hektara, soja i krmno bilje zauzeli su oko 2.500 hektara, a pšenica je jesenas zasijana na oko 16.000 hektara.

Optimalno vrijeme za proljećnu sjetvu, kažu poljoprivredni stručnjaci, potrajaće do 25. aprila, pod uslovom da temperatura sjetvenog sloja zemljišta bude oko 10 stepeni Celzijusovih iznad nule. U proteklih nekoliko godina, kaže dr Dragan Zarić iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede Repubike Srpske, ratari pokušavaju ranom sjetvom da „prevare“ julske suše, kako bi biljka ušla u fazu oprašivanja prije tropskih vrelina.

Klimatske promjene i beskišna ljeta stavljaju na muku ratare, te se oni dovijaju onako kako znaju i umiju. Nekada njihov rezon ima smisla, ali, kako kaže Dr Zarić, prošle godine se dogodila obrnuta situacija, jer je suša krenula već u proljeće, tako da su bolji prinos ostvarili ratari koji su kasnije zasijali kukuruz.

Najskuplja proljećna sjetva

Semberski poljoprivrednici smatraju da je ovo najskuplja proljećna sjetva, jer se cijene vještačkog đubriva i goriva mijenjaju na gotovo dnevnom nivou. U tom slučaju ne pomaže ni regresirano gorivo, jer je i ono preskupo, a zbog visoke cijene nafte povećani su troškovi uslužnog oranja i pripreme zemljišta ua sjetvu, kao i hemijska zaštita bilja.

Sjetva je za oko četrdeset odsto skuplja u odnosu na prošlu godinu, dok, s druge strane, stotinu kilograma kukuruza košta 50 KM, koliko je cijena ove žitarice iznosila i prije deset godina.

Bijeljina.com