Vakcine protiv bjesnila još nisu isporučene: U toku redovne provjere

06.07.2022.

Juče smo objavili da je u ponedjeljak naveče u parku “Petar Kočić” u centru Banjaluke pas ugrizao šestogodišnje dijete. Zabrinuti građani molili su vlasnicu psa da potvrdi da li je pas vakcinisan, jer u UKC RS nema vakcina protiv bjesnila.

Vakcine kasne

Iz UKC-a tada kratko poručuju da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske zadužen za nabavku vakcina. Iz Instituta su danas za naš portal potvrdili da vakcine protiv bjesnila još uvijek nisu isporučene, ali trenutno su u toku redovne provjere vakcina prije njihovog stavljanja u upotrebu.

“Kada je u pitanju vakcina protiv bjesnila – antirabična vakcina, nakon raspisanog tendera i izbora dobavljača, sa izabranim dobavljačem je potpisan ugovor o isporuci potrebnih/ugovorenih količina, koje još nisu isporučene. Prema posljednjoj informaciji od strane dobavljača sa isporukom se kasnilo zbog procedure uvoza, i trenutno su u toku redovne provjere vakcina prije njihovog stavljanja u upotrebu”, kazali su u Institutu za naš portal.

Takođe, dodali su da Institut za javno zdravstvo RS, u skladu sa zakonskom regulativom i unaprijed pripremljenim planovima vrši nabavku svih imunobioloških preparata (vakcine, imunoglobulini, serumi) koji se koriste za zaštitu zdravlja stanovništva u Republici Srpskoj.

Šta je bjesnilo?

Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS dr Ljubica Jandrić, kazala nam je da je bjesnilo ili rabijes akutna zarazna bolest životinja (zoonoza) od koje obolijevaju divlje i domaće životinje, a u određenim prilikama se može prenijeti na čovjeka.

“Uzročnik bjesnila je virus koji se nalazi u slini zaražene divlje (lisica, vuk..) i domaće životinje (pas, mačka..), a na čovjeka se prenosi ugrizom/ujedom, ogrebotinom ili rjeđe, kontaktnim putem sa zaraženom krvlju i drugim sekretima životinje, koji se na čovjeka mogu prenijeti i preko sitnih, neprimjetnih ranica, posjekotina i sluznica. U organizam virus ne može ući preko neoštećene kože”, pojasnila je dr Jandrić.

Simptomi

Takođe, dodala je ona, da nakon zaražavanja virusom bjesnila, prvi simptomi se najčešće javljaju nakon dvije do osam nedelja (period inkubacije), a to su temperatura, bolovi ili trnci na mjestu ozljede.

“Drugi stadijum počinje širenjem putem perifernog nervnog sistema, nakon čega se razvija upala mozga i kičmene moždine što se manifestuje dezorijentacijom, konfuzijom, agresivnim ponašanjem, halucinacijama i epileptičkim napadima (furiozni oblik). Karakterističan simptom bolesti je hidrofobija (strah od vode) pri pokušaju pijenja vode, i pri samom pogledu na tekućinu, kao i pojava pjene na ustima. Nakon nekoliko dana zbog paralize mišića dolazi do poremećaja disanja što dovodi do komatoznog stanja i smrti”, ističe dr Jandrić.

Terapija

Kako ona pojašnjava, kod bjesnila ne postoji adekvatna terapije za izlječenje, samo simptomatska terapija.

“Vakcina, odnosno antirabična zaštita se koristi za prevenciju odnosno sprečavanje nastanka ove bolesti nakon izlaganja mogućem izvoru bolesti (bijesna ili na bjesnilo sumnjiva životinja). Vakcina se može dati prije izlaganja izvoru zaraze, što se praktikuje kod određenih kategorija stanovništva koje su profesionalno izložene (veterinari, lovci, šumari…)”, zaključila je dr Jandrić.

Banjaluka.com