Žrtve spremnije da prijave nasilje, institucije ne smiju da ih iznevjere

25.11.2023. - Aktuelno

Mnoge žene žrtve nasilja spas od zlostavljača pronalaze u sigurnim kućama, kojih u Bosni i Hercegovini ima osam, pet u Federaciji BiH i tri u Republici Srpskoj, kazala je za “Nezavisne novine” Amela Bašić Tomić, menadžerka Sigurne kuće u Banjaluci, koja je osnovana na inicijativu Fondacije “Udružene žene”, u čijem sastavu djeluje od 2007. godine.

Responsive image

“U Republici Srpskoj, osim Sigurne kuće u Banjaluci, postoje sigurne kuće u Bijeljini i Modriči. Žene sa iskustvom nasilja iz svih lokalnih zajednica mogu da se zbrinu u jednu od ove tri sigurne kuće. U banjalučkoj Sigurnoj kući imali smo korisnice iz udaljenih lokalnih zajednica poput Istočnog Sarajeva, Trebinja, Višegrada i drugih”, kazala je Bašić Tomićeva i dodala da su kod njih trenutno zbrinute 22 osobe, od toga 12 djece i 10 žena, čime je ispunjen smještajni kapacitet.

“Kapacitet naše Sigurne kuće je popunjen od avgusta ove godine, te se to stanje može povezati sa posljednjim slučajevima femicida kojima smo svi svjedočili. Potreba za povećanjem kapaciteta postoji, jer je povećan i broj prijava nasilja i žrtve su zabrinute zbog svoje bezbjednosti. Situacija po pitanju prijava nasilja u porodici je alarmantna, čemu u prilog govore podaci MUP-a RS prema kojima je za prvih šest mjeseci 2023. godine došlo do njihovog povećanja za 65 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci ukazuju da su žrtve spremnije da prijave nasilje, ali institucije treba da adekvatno odgovore nakon prijave nasilja i svim žrtvama obezbijede hitnu, sveobuhvatnu podršku kako bi se prevenirao svaki drugi vid nasilja”, ističe Bašić Tomićeva.

Napominje da SOS telefon 1264 svaki dan bilježi tri do četiri poziva, što na godišnjem nivou iznosi više od 1.200 poziva za pomoć.

“Pored toga, posljednji slučajevi femicida su doveli do gubitka povjerenja žrtava u sistem, jer su žrtve uplašene da ih sistem neće moći zaštititi u akutnoj fazi nakon prijave. Iz tih razloga je neophodno raditi na unapređenju procedura i praktičnoj primjeni zakonskih mjera kojima se žrtvama obezbjeđuje dodatni nivo zaštite, prava i podrške”, ističe ona.

Dodaje da je Sigurna kuća posebna mjera podrške za žene i djecu koji su preživjeli nasilje u porodici i druge vidove rodno zasnovanog nasilja, koja osim bezbjednog krova nad glavom u trenucima akutnog nasilja omogućava stručnu pomoć i podršku za prevazilaženje posljedica nakon izloženosti traumatskom iskustvu.

“Svim ženama i djeci su na raspolaganju usluge psihosocijalne pomoći, zdravstvene pomoći i njege, pravne pomoći, radno okupacione terapije, pomoći djeci u savladavanju nastavnog plana i programa, podrška u pronalasku zaposlenja, stambenog zbrinjavanja i podrška nakon izlaska iz Sigurne kuće. Sigurna kuća predstavlja put za izlazak iz situacije nasilne zajednice ka samostalnom životu dostojnom svakog čovjeka, a to je život bez nasilja”, objašnjava Bašić Tomićeva.

Napominje da se u Sigurnu kuću zbrinjavaju žene i djeca nakon prijave nasilja, s ciljem daljeg sprečavanja svakog vida nasilja.

“Procedura zbrinjavanja u Sigurnu kuću je regulisana Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici na način da odluku o zbrinjavanju donosi nadležni centar za socijalni rad, ali isto tako i žrtva može na vlastiti zahtjev da se obrati centru za socijalni rad. Žrtve nasilja se mogu obratiti našoj fondaciji, te putem SOS telefona 1264 dobiti informacije o načinu podnošenja zahtjeva nadležnom centru za socijalni rad. Žene i djeca koja su izložena nasilju, koja imaju strah za svoj fizički i psihički integritet, koja osjećaju da im je potrebna stručna pomoć mogu da traže posebnu mjeru podrške u Sigurnoj kući”, kazala je ona.

Napominje da Sigurna kuća postoji i radi već 16 godina i u tom periodu je pružila pomoć i podršku za više od 900 žena i djece.

“Od tog broja je 75 odsto žena započelo samostalan život sa svojom djecom kroz ekonomsko osnaživanje i pronalazak stambenog prostora, te rješavanje specifičnih potreba svake pojedinačne korisnice”, kazala je Bašić Tomićeva.   

Dodaje da je problem nasilja u porodici i nasilja nad ženama problem cijelog društva i nije i ne može da bude predmet interesovanja samo jedne institucije ili nevladine organizacije.

“Pristup ovom velikom društvenom problemu treba da bude multidisciplinaran i da cjelokupna zajednica radi na prevenciji i mijenjanju svijesti ka stvaranju klime i društva sa nultom tolerancijom na nasilje. Prevencijom nasilja u porodici mi preveniramo sve druge vidove nasilja koji izlaze iz okvira porodičnog doma”, zaključila je Bašić Tomićeva.

Fondacija “Udružene žene” i ove godine pridružuje se globalnoj kampanji “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, a u saradnji sa našom medijskom kućom o ovoj temi progovoriće na malo drugačiji način.

Svaki dan u periodu od 25. novembra do 10. decembra objavljujemo po jedan članak o temi rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.

Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” obilježava se od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, i traje do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Izvor: Nezavisne