Kolagen je jedan od ključnih proteina u organizmu, igra važnu ulogu u strukturi kostiju, kože, kose, očiju i sistema za varenje. On je odgovoran za elastičnost i regeneraciju vezivnih tkiva, uključujući kosti, tetive, ligamente, hrskavicu i krvne sudove. Nivo kolagena u tijelu direktno utiče na biološku starost pojedinca. S godinama, njegova prirodna proizvodnja opada, a to se najprije manifestuje kroz pojavu bora na licu.
Kolagen sadrži 19 različitih aminokiselina, koje uključuju esencijalne i neesencijalne.
Među vrstama kolagena, četiri tipa se ističu svojom ulogom. Tip I dominira u kostima, tip II čini većinu hrskavice, tip III se nalazi u krvnim sudovima i digestivnom traktu, dok je tip IV prisutan u bazalnim membranama. Suplementi kolagena, najčešće životinjskog porijekla, dostupni su u prahu ili kapsulama i mogu imati nuspojave poput osipa ili problema sa jetrom. Ipak, mnogi ga preferiraju zbog mogućnosti lakšeg varenja u poređenju sa hrskavicom iz hrane.
Kolagen se često opisuje kao “lijepak” koji povezuje tijelo, čineći trećinu ukupnih proteina u tijelu. Sa starenjem, posebno u tridesetim i četrdesetim godinama, tijelo proizvodi manje kolagena, što može uzrokovati probavne probleme kod nekih ljudi prilikom unosa piletine ili govedine. Stručnjaci preporučuju suplemente kao alternativu, jer se lakše vare, a unos kolagena kroz ishranu može da pruži potrebnu podršku organizmu.
Kolagen je najpoznatiji po svojoj ulozi u poboljšanju elastičnosti kože, čineći je hidriranijom i glatkom. Dnevna doza od 10 grama može značajno doprinijeti mladalačkom izgledu. Pored toga, pomaže i kod probavnih problema, posebno kod osoba sa sindromom iritabilnog kolona, jer doprinosi zdravlju crijeva. Hrana bogata kolagenom uključuje supu od kostiju, špinat, kupus, kelj i crveno voće, dok minerali poput magnezijuma i gvožđa podstiču njegovu proizvodnju.
Aminokiselina prolin, prisutna u kolagenu, podržava zdravlje arterija smanjujući masne naslage i pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Arginin, još jedna važna komponenta, poboljšava cirkulaciju. Kod zglobova, kolagen smanjuje bol i upale, a kod kostiju doprinosi njihovoj gustini, što je naročito korisno za žene u menopauzi.
Simptomi manjka kolagena uključuju ukočenost zglobova, smanjenu pokretljivost i slabljenje tetiva. Kolagen pomaže u podmazivanju zglobova i održavanju njihove fleksibilnosti, dok gubitak kolagena može negativno uticati na mineralnu gustinu kostiju, otežavajući vezivanje kalcijuma za koštanu strukturu.
Iako je kolagen generalno koristan za tijelo, postoje situacije u kojima suplementacija kolagenom može imati neželjene efekte ili može biti štetna:
Kolagen se često proizvodi od životinjskih izvora (npr. ribe, govedine ili svinjetine). Osobe koje su alergične na određene životinjske proteine, poput onih iz ribe, mogu imati alergijske reakcije na suplemente kolagena. Simptomi mogu uključivati osip, svrab, oticanje, pa čak i teže reakcije poput problema s disanjem.
Neki ljudi mogu imati stomačne tegobe nakon uzimanja kolagena, poput nadutosti, zatvora ili proliva. Ovi simptomi se najčešće javljaju kod ljudi koji imaju osjetljiv sistem za varenje ili intoleranciju na određene proteine.
Kolagen dobijen iz određenih izvora, poput školjki i drugih morskih organizama, može sadržati veće količine kalcijuma. Dugotrajna suplementacija kolagenom iz ovih izvora može doprinijeti hiperkalcemiji, što može izazvati probleme poput mučnine, povraćanja, konstipacije, i u težim slučajevima problema sa srcem.
Pretjerani unos proteina, uključujući kolagen, može povećati opterećenje na bubrege, posebno kod osoba koje već imaju problema sa bubrezima. Kolagen sadrži visoke koncentracije određenih aminokiselina, poput prolina i glicina, što može dodatno opteretiti bubrege.
Kolagen može doprinijeti povećanju nivoa oksalata u tijelu, što može povećati rizik od formiranja bubrežnih kamenaca, posebno kod osoba sklonih ovoj vrsti zdravstvenih problema.
Kod osoba sa autoimunim bolestima, uvođenje kolagena može izazvati reakciju imunološkog sistema, što može pogoršati simptome ili uzrokovati druge reakcije. Autoimuni odgovor na proteine iz kolagena, iako rijetkost, je potencijalna briga kod osoba sa autoimunim stanjima poput lupus eritematozusa.
Uopšteno, kolagen je bezbjedan kada se koristi prema uputstvima i preporučenim dozama. Ipak, uvijek je važno konsultovati se s ljekarom prije početka suplementacije, posebno ako imate zdravstvene probleme ili uzimate druge suplemente i lijekove.