Šećer u krvi, ili glukoza, osnovni je izvor energije za stanice u tijelu.
Glukoza se dobija iz hrane koju jedemo, posebno iz ugljenih-hidrata poput hljeba, tjestenine, voća i šećera. Nakon što se hrana razgradi u probavnom sistemu, glukoza ulazi u krvotok gdje je prenosi do stanica uz pomoć hormona insulia koji se proizvodi u gušterači.
Šećer u krvi važan je jer omogućava tijelu da pravilno funkcioniše. Hrani mozak, mišiće i sve organe, pružajući energiju potrebnu za svakodnevne aktivnosti. U normalnim okolnostima, tijelo održava raspon glukoze u krvi od 3.9 do 6.1 mmol/L. Nakon 60. godine, raspon glukoze malo raste i kreće se od 4.56 do 6.38 mmol/L. Kod djece i adolescenata, u većini slučajeva, referentne vrijednosti nešto su niže – od 3.33 do 5.55 mmol/L.
Povišeni raspon šećera jasan su znak hiperglikemije koja može biti okidač za nastanak dijabetesa. Takođe, one mogu izazvati oštećenja krvnih žila, živaca i organa. WebMD upozorava da je zanemarivanje čak i najmanjih odstupanja od norme opasno za zdravlje. Glavni simptomi hiperglikemije su neobjašnjivi umor, zamagljen vid, prečesto mokrenje i suva koža.
Nizak raspon šećera ili hipoglikemija pojavljuje se koncentracijama glukoze u krvi ispod 3.9 mmol/L. Ta je pojava mnogo rjeđa, ali može dovesti do gubitka svijesti i moždanog udara. Hipoglikemija može biti posljedica raznih zdravstvenih stanja, uključujući oštećenja bubrega i jetre. Oni koji pate od hipoglikemije osjećaju jaku slabost, vrtoglavicu, glavobolje i drhtanje.
Glavno oružje protiv hiperglikemije i hipoglikemije je zdrav način života. Ako u porodici imate istoriju tih stanja, važno je da redovno kontrolišete raspon šećera u krvi i reagovati na svako odstupanje.
Izvor: B92