Kamen u bubregu se često doživljava kao izolovano stanje koje se završava s popuštanjem bola. Međutim, ljekari upozoravaju da ponavljane epizode kamena u bubregu gotovo nikada nisu stvar loše sreće.
Naprotiv, one predstavljaju jasan signal koji nikada ne bi trebalo zanemariti, kaže dr Šil Badra Džejn, nefrolog i specijaliste za transplantaciju bubrega iz bolnica CK Birla u Džajpuru (Indija).
– Ako vam se kamen u bubregu stalno vraća, to obično nije slučajnost. Tijelo vam poručuje da nešto nije u ravnoteži. Ti poremećaji najčešće imaju veze s nedovoljnom hidratacijom, načinom ishrane ili načinom na koji organizam obrađuje minerale poput kalcijuma i mokraćne kiseline – objašnjava doktor.
Jedna epizoda kamena u bubregu može da nastane zbog prolazne dehidratacije ili povremenog pretjerivanja u ishrani.
Međutim, kada se kamen vraća, to najčešće ukazuje na postojanje stalnih faktora rizika. Najčešći uzrok, ističe dr Džejn, jeste dugotrajno nedovoljan unos tečnosti. Kada u organizmu nema dovoljno vode, urin postaje koncentrisaniji, što stvara povoljne uslove da se minerali lakše talože i formiraju kristale, prenosi Onlymyhealth.com.
Ishrana takođe ima važnu ulogu. Prekomjeran unos soli podstiče izlučivanje kalcijuma putem urina, dok namirnice bogate oksalatima, poput spanaća, orašastih plodova i čokolade, mogu da doprinesu nastanku kalcijum-oksalatnog kamena. Veći unos proteina životinjskog porekla povećava nivo mokraćne kiseline i pogoduje stvaranju mokraćnokiselinskog kamena.
– Mnogi pacijenti misle da je kamen u bubregu prolazni problem, ali ako se ništa ne promjeni, on će se vrlo vjerovatno ponavljati. Taj krug se sam od sebe ne prekida. Važno znati i od koje vrste kamena pacijent boluje, jer se prevencija razlikuje u zavisnosti od sastava kamena – naglašava dr Džejn.
Dobra vijest je da se veliki broj ponovljenih epizoda kamena u bubregu može spriječiti relativno jednostavnim, ali dosljednim promenama životnih navika. Obilan unos vode, dovoljan da urin bude svetao ili bledožut, predstavlja jednu od najefikasnijih mjera prevencije.
Umjeren unos soli, dovoljan unos kalcijuma kroz redovnu ishranu i kontrola namirnica bogatih oksalatima takođe daju dobre rezultate. Važna je i tjelesna težina.
– Gojaznost i prekomjerna telesna masa povećavaju rizik od nastanka kamena u bubregu jer mijenjaju sastav urina. Male promjene, poput redovne hidratacije, uravnotežene ishrane i održavanja zdrave težine, mogu mnogo da znače – ističe dr Džejn.
U nekim slučajevima, promjene načina života nisu dovoljne. Tada se uvodi terapija ljekovima koji smanjuju količinu kalcijuma ili mokraćne kiseline u urinu, kako bi se sprečilo novo formiranje kamena.
Kamen u bubregu ne donosi samo bol i nelagodnost. Ponavljane epizode mogu da dovedu do infekcija, zapušenja mokraćnih puteva i oštećenja funkcije bubrega.
– Najvažnije je da se problem ne ignoriše, jer ponavljani kamen predstavlja upozorenje. Blagovremena konsultacija s nefrologom može da spreči ozbiljnije komplikacije i česte hitne intervencije zbog infekcija – sugeriše dr Džejn.