Bilo da vas brine gužva u rasporedu, rokovi ili vas samo obuzima osjećaj nelagodnosti zbog još jednog dana koji treba da pregurate, jutarnja anksioznost može da oboji cijeli dan.

Jutarnja anksioznost je pojačan osjećaj napetosti ili brige koji se javlja odmah po buđenju. Prema riječima dr Rebeke Koks, profesorke psihologije sa Univerziteta Vašington, anksioznost može da bude najizraženija ujutru, ali i tokom dana ili uveče, u zavisnosti od našeg unutrašnjeg sata. Ove razlike povezane su sa cirkadijalnim ritmovima – prirodnim 24-časovnim ciklusima tijela koji regulišu san, hormone i raspoloženje.

Zašto se javlja jutarnja anksioznost?

Jedan od najvažnijih faktora je porast kortizola nakon buđenja. Kortizol, poznat kao “hormon stresa”, prirodno raste 30-45 minuta nakon buđenja. Njegova uloga je da nas razbudi i da energiju, ali kod osoba koje pate od hroničnog stresa ili anksioznih poremećaja, ovaj porast može da pojača osjećaj straha i panike.

Još jedan ključan faktor je loš kvalitet sna. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) naglašava da poremećen ili nedovoljan san može negativno da utiče na mentalno zdravlje. Mozak osobe koja nije naspavana teže reguliše emocije, što povećava vjerovatnoću da će anksioznost preplaviti čim se probudimo.

Stručnjaci preporučuju svjesnost, promjene ponašanja i dobre navike spavanja kao pomoć u borbi protiv jutarnjeg stresa. Evo nekoliko praktičnih savjeta:

Zaustavite se i obratite pažnju

Da li vam misli odmah počnu da jure čim otvorite oči? Prvi korak ka kontroli je da priznate sebi da ste upali u obrazac anksioznosti.

Pokret za početak dana

Lagana fizička aktivnost – šetnja, joga ili istezanje – može da oslobodi napetost i stabilizuje raspoloženje oslobađanjem hormona dobrog raspoloženja.

Ne uzimajte kofein odmah

Kofein podstiče nervni sistem, što može dodatno da pojača osjećaj teskobe. Počnite dan sa toplom vodom, biljnim čajem ili umirujućim smutijem.

Vježbe disanja i svjesne prisutnosti

Vježbe disanja ili meditacija mogu da umire nervni sistem. I pet minuta svjesnog disanja može da napravi razliku.

Jedite izbalansiran doručak

Nizak nivo šećera u krvi može da pogorša simptome anksioznosti. Doručkujte obrok koji sadrži proteine, složene ugljene hidrate i zdrave masti kako biste se osjećali snažno i stabilno.

Odložite gledanje u ekran

Ne otvarajte mejlove, poruke ni vijesti odmah po buđenju. Brza stimulacija može da pojača anksioznost i stvori osjećaj žurbe.

Pišite ili slušajte umirujuću muziku

Redovna i opuštajuća jutarnja rutina, poput vođenja dnevnika, slušanja muzike ili trenutka tišine, šalje mozgu poruku sigurnosti i stabilnosti.

Izvor: Mondo