Profesor Radmilo Janković govorio je za RTS kako prepoznati sepsu.

Sepsa pogađa i bogate i siromašne zdravstvene sisteme, ne bira mlađe ili starije, ili dijete. Godišnje u svijetu ugrozi živote oko 50 miliona ljudi. Profesor Radmilo Janković govorio je za RTS o tome kako spriječiti sepsu i kako brzo reagovati kada do nje dođe. Sepsa je veliki globalni javno-zdravstveni problem jer u 21. vijeku i dalje odnosi mnogo života. Predstavlja najčešći uzrok smrti u jedinicama intenzivne njege.

“Gotovo 11 miliona ljudi svake godine umre od sepse. Posebno visoka incidenca umiranja je u zemljama u razvoju. Pogađa najslabije, najčešće one bolesne, najstarije, decu, novorođenčad, i dalje predstavlja veliki zdravstveni problem”, kaže profesor Radmilo Janković, predsednik Udruženja anesteziologa Srbije i direktor Klinike za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivnu terapiju Kliničkog centra u Nišu.

Ovaj problem, kako kaže, najizraženiji je u jedinicama intenzivne njege jer su prouzrokovači sepse bakterije koje su rezistentne na veliki broj antibiotika.

“Najčešće u 20 odsto slučajeva nismo uspešni. Tako da je sepsa, bez obzira i na napredak tehnologije i u diagnostici i u, da kažem, metodologiji otkrivanja, i dalje, jako visoka sa mortalitetom od 20 do čak 50 odsto u zemljama u razvoju”, istakao je dr Janković.

Ključno je prepoznati sepsu na vrijeme jer i dalje postoji pravilo zlatnog sata preživljavanja.

“Mogućnost uspješnog preživljavanja se smanjuje za pet do sedam procenata ukoliko zakasnite sa terapijom svakog narednog sata. Zbog toga je kod prvih simptoma dezorijentisanosti, kada vidite da osoba baš ne može da poveže nekoliko sentenci, kada čudno priča, što je posljedica pada krvnog pritiska i loše perfuzije mozga, ukoliko ima jako visoku tjelesnu temperaturu ili neuobičajeno nisku temperaturu, ukoliko ima kratak dah ili ima frekventno disanje, izostanak mokrenja, to su već sigurni znaci da je sepsa progredirala i da predstavlja sistemski problem gdje imate hipoperfuziju organa i gdje nastupa nešto što je septički šok i onda je liječenje već mnogo, mnogo, mnogo teže”, objasnio je profesor Janković.

Sepsa nastaje često i kao komplikacija dugotrajnog boravka u bolnicama, gdje su prouzrokovači sepse najčešće multirezistentni sojevi bakterija, to jest stanovnici jedinica intenzivne njege bolničkih odjeljenja ne samo u Srbiji nego i svuda u svijetu.

“Po pravilu su to sada već gram negativne enterobakterije koje su jako rezistentne čak i na one najmodernije antibiotike kao što je karbaparem. S druge strane, neracionalne primene, naročito antibiotika širokog spektra. Mnogo je manji izbor antibiotika, ali svakako, ukoliko se diagnoza sepse nepobitno utvrdi unutar prvog sata”, istakao je dr Janković.

Izvor: Mondo