Srčane bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Dobra vijest je da, ukoliko se otkriju na vrijeme, u velikoj mjeri mogu da se liječe.

Problem je što se simptomi često pojavljuju tiho, prikriveni iza umora, stresa ili prolazne nelagodnosti. Mnogi ih zato ignorišu, ne sluteći da im tijelo već šalje signale za uzbunu, piše Times of India.

Prema riječima vaskularnog hirurga dr Sumita Kapadije, srce rijetko griješi u svojim upozorenjima. Osobe starije od 40 godina, kao i one koje imaju visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol ili porodičnu istoriju srčanih oboljenja, trebalo bi da obrate posebnu pažnju na šest ključnih simptoma začepljenih arterija.

Bol ili stezanje u grudima

Najčešći i najprepoznatljiviji znak smanjenog protoka krvi u srce jeste angina pektoris. Osjećaj pritiska, težine ili peckanja u grudima može da se proširi na ruku, rame, vilicu ili leđa. Ukoliko se bol javlja tokom fizičke aktivnosti i popušta poslije odmora, potrebno je blagovremeno reagovati. Ako traje i u mirovanju, međutim, to može biti znak srčanog udara i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Otežano disanje i neobjašnjiv umor

Kada srce ne dobija dovoljno krvi bogate kiseonikom, cijelo tijelo pokušava da nadoknadi taj manjak. Nedostatak daha pri najmanjem naporu, kao i hronična iscrpljenost bez jasnog razloga, često su prvi skriveni znaci srčane bolesti.

Grčevi u nogama koji popuštaju u miru

Bol u listovima, butinama ili zadnjici prilikom hodanja, koji se smiruje nakon kratkog odmora, može ukazivati na perifernu arterijsku bolest. Kako se začepljene arterije u nogama sužavaju, mišići ne dobijaju dovoljno kiseonika, pa čak i kratke šetnje vremenom postaju naporne.

Utrnulost ili slabost u udovima

Nedovoljna cirkulacija oštećuje nerve, što može dovesti do utrnulosti, hladnoće ili osjećaja slabosti u rukama i nogama. Ovi simptomi ne samo da otežavaju svakodnevne aktivnosti, već povećavaju rizik od padova i drugih komplikacija.

Sporo zarastanje rana na stopalima

Loša cirkulacija usporava proces regeneracije tkiva. Ukoliko rane na stopalima ne zarastaju nedjeljama, što se najčešće dešava kod dijabetičara, to je jasan znak da je protok krvi oslabljen. U takvim slučajevima raste rizik od infekcije, a u najtežim situacijama — i od gangrene.

Hladni udovi i promjena boje kože

Ako je jedna ruka ili noga primjetno hladnija, blijeda ili čak plavkasta, riječ je o upozoravajućem znaku poremećenog protoka krvi. Prateći simptomi mogu biti i gubitak dlačica te sjajna, tanka koža na tom području, što zahtijeva hitnu konsultaciju s ljekarom.

Zašto nastaju začepljene arterije

Začepljene arterije, odnosno ateroskleroza, ne nastaju preko noći. To je spor, postepen proces u kojem se unutrašnji zidovi krvnih sudova polako oštećuju i prekrivaju naslagama masti, holesterola, kalcijuma i drugih supstanci iz krvi. Te naslage, poznate kao plak, vremenom očvrsnu i sužavaju arterije, čime se smanjuje protok krvi ka srcu, mozgu i drugim organima.

Glavni uzroci ateroskleroze povezani su sa savremenim načinom života i navikama koje godinama „tiho“ oštećuju krvne sudove.

Najčešći uzroci:

Visok holesterol – Kada je nivo „lošeg“ LDL holesterola povišen, on se taloži na zidovima arterija, gdje započinje proces stvaranja plaka. Istovremeno, nedostatak „dobrog“ HDL holesterola otežava organizmu da ukloni te naslage.

Povišen krvni pritisak – Hipertenzija stalno „udara“ u zidove krvnih sudova, oštećujući ih i čineći ih podložnijim taloženju masti i kalcijuma. Zbog toga se ateroskleroza često razvija upravo kod osoba koje godinama imaju neliječen ili slabo kontrolisan pritisak.

Pušenje – Nikotin i ugljen-monoksid iz cigareta direktno oštećuju unutrašnji sloj arterija, povećavaju ljepljivost krvi i ubrzavaju stvaranje plaka. Pušači imaju nekoliko puta veći rizik od začepljenih arterija i srčanog udara u odnosu na nepušače.

Dijabetes – Hronično povišen nivo šećera u krvi oštećuje zidove arterija i ubrzava taloženje masti. Dijabetes, takođe, smanjuje sposobnost organizma da se bori protiv upala, pa je kod ovih pacijenata rizik od ateroskleroze višestruko veći.

Nepravilna ishrana i gojaznost – Ishrana bogata zasićenim mastima, prženom hranom i šećerom doprinosi nakupljanju holesterola i masti u krvi. Prekomjerna težina povećava krvni pritisak, opterećuje srce i ubrzava oštećenje krvnih sudova.

Nedostatak fizičke aktivnosti – Sjedelački način života usporava cirkulaciju i podiže nivo masti u krvi. Redovno kretanje poboljšava protok krvi, smanjuje pritisak i pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola.

Genetika – Nasljeđe i starenje, takođe, imaju ulogu — ako u porodici postoje slučajevi srčanih oboljenja, rizik je veći. Sa godinama, arterije prirodno gube elastičnost i postaju sklonije nakupljanju naslaga, prenosi Politika.

Izvor: Bl portal