Gdje je granica između normalnog stresa i problema sa anksioznošću? Nekad mozak krene da bruji kao radio koji ne zna da se ugasi.

U roku od pola minuta, misli skaču od „Zaboravila sam zubara“ → „Šta ako imam rak?“ → „Pijem li dovoljno vode?“. I sve to bez ikakvog realnog razloga. Psihoterapeutkinja Kler Paterson iz British Association for Counselling and Psychotherapy to opisuje ovako:

„Tijelo ti zapne u režimu alarma na ON, iako ne postoji nikakva stvarna, prisutna opasnost.“ I dok milioni ljudi širom svijeta žive sa anksioznim poremećajima, čekanja na psihološku pomoć postaju sve duža – ponekad i do skoro dve godine. Zato mnogi traže alternativne načine da se smire – poput pletenja ili drugih kreativnih hobija koji umu daju predah, prenosi Ženski magazin.

Gdje je granica između normalnog stresa i problema sa anksioznošću?

Stres: Pojavi se pred važan događaj (npr. prezentacija) i nestane kad sve prođe.

Anksioznost: Ostaje i kad događaj prođe. Mozak te drži u stalnom „bori se – beži – zamrzni se“ modu.

Paterson poručuje: „Nije sve u tvojoj glavi – to je stvarna, fiziološka reakcija.“

Crvena zastavica broj jedan: katastrofično razmišljanje

Kad ti um automatski skače na najgore moguće scenarije za sve što se dešava (ili bi moglo da se desi), anksioznost ti kuca na vrata.

Primjeri iz života: Pokušavaš da se fokusiraš, a mozak skače: „Zaboravila sam zubara“ → „Šta ako imam rak?“ → „Moram piti više vode“, sve u 30 sekundi. Ležiš u krevetu u 2 ujutru i misliš: „Šta ako izgubim posao? Ako ne mogu da platim kredit? Ako završim na ulici?“. Partner kasni sa porukom? Odmah pomisliš: „Doživio je nesreću“ ili „Ostavlja me“.

Još 7 znakova da ti anksioznost izmiče kontroli

• Pretjerano analiziranje tuđih pogleda, pauza i tona glasa.
• Izbjegavanje ljudi i planova jer si preopterećena.
• Oštra samokritika: „Šta nije u redu sa mnom?“
• Kombinacija neodlučnosti i perfekcionizma koja vodi ka odlaganju.
• Fizički simptomi: napetost mišića, glavobolje, vrtoglavica, pa čak i panični napadi.
• Nemogućnost da se smiriš bez spoljne pomoći.
• Konstantna, niska tenzija u stomaku bez jasnog razloga.

Brzi SOS vodič za spuštanje tenzije

90 sekundi disanja: udah 4 sekunde, zadrži 2, izdah 6–8.

Imenuj osjećaj: „Sada osjećam anksioznost jer sam pomislio/la na nešto.

Tijelo me pokušava zaštititi.“5–4–3–2–1 metoda: 5 stvari koje vidiš, 4 koje čuješ, 3 koje dodiruješ, 2 koje mirišeš, 1 koju osećaš ukusom.

Razmrdaj tijelo: opusti ramena, vilicu, dlanove, prošetaj par minuta.

Provjeri osnovne potrebe: spavanje, hrana, voda, sunce, pokret.

Kad panični napad zakuca na vrata

Reci sebi: „Ovo je panični napad, ne srčani udar – proći će.“

Stavi ruku na grudi ili stomak i uspori disanje.

Operi ruke hladnom vodom ili stavi led na vrat.

Ne bježi iz situacije – ostani dok se talas ne smiri.

Izvor: Bl portal