Vlakna su najpoznatija po uticaju na varenje, ali njihova uloga je mnogo veća.
Briga o srcu ne bi trebalo da se ograniči samo na ono što ne bismo smjeli da jedemo. Podjednako je važno i ono čega na tanjiru treba da bude više, a na šta, nažalost, često zaboravljamo. Jedan od potcenjenih sastojaka, koji može pozitivno da deluje na srce, jesu vlakna.
Vlakna u ishrani najpoznatija su po svom uticaju na sistem za varenje, jer ubrzavaju metabolizam. Ipak, malo ko zna da njihova rastvorljiva frakcija može da utiče na nivo holesterola. Ona se ponaša kao vlakna koja vezuju žučne kiseline u tankom crijevu. Zatim jetra uklanja LDL holesterol iz krvotoka i mora da proizvede novu količinu žuči, što doprinosi snižavanju holesterola.
Najviše rastvorljivih vlakana nalazi se u ovsu, ječmu, jabukama, kruškama, batatu, brokoliju, pasulju i sočivu.
Još jedna manje poznata prednost vlakana jeste njihova sposobnost da snize krvni pritisak. Dovoljno je samo 5 g ovog sastojka da pritisak opadne za nekoliko procenata.
Razlog za ovu korist može da bude taj što veći unos vlakana podstiče manju konzumaciju proizvoda bogatih natrijumom, ali i namirnica sa manjom kalorijskom vrijednošću. Osim toga, namirnice bogate vlaknima hrane dobre crijevne bakterije, koje pomažu u širenju krvnih sudova.
Visok nivo šećera u krvi može da bude direktno povezan sa srčanim problemima. Vlakna pomažu da se glukoza drži pod kontrolom, jer usporavaju njeno upijanje u krvotok. Dugoročno, ona mogu da snize ukupni nivo šećera, kao i da poboljšaju odgovor organizma na insulin. I ovde treba pomenuti korisne crijevne bakterije, koje doprinose regulaciji nivoa insulina i šećera u krvi.
Evo nekoliko jednostavnih načina da u svakodnevnu ishranu unesete više vlakana: