Voće za večeru postaje sve popularnije, štaviše, mnogi ga koriste kao dio detoks strategije ili dijete, ali sada se dovodi u pitanje učinkovitost ove metode.
Ova alternativa je idealan izbor kada se osjećate “teško”, naduto ili nakon obilnog obroka, a ne bi trebalo da ima suprotan efekat i da dovede do povećanja tjelesne mase, ako ga pravilno konzumirate.
Ipak, treba uvijek imati na umu da ovaj obrok nije kompletan niti nutritivno bogat.
Što se tiče pitanja da li ova praksa može dovesti do povećanja tjelesne mase, objašnjenje Sandre Lorden Alvarez, nutricionistkinje za sportsku ishranu, je jasno.
“Konzumiranje samo voća za večeru može dovesti do nedostatka drugih esencijalnih nutrijenata, kao što su proteini i zdrave masti, koji su važni za osjećaj sitosti i pravilno funkcionisanje organizma. Nedostatak ovih nutrijenata može izazvati želju za hranom sljedećeg dana, što će pokrenuti ciklus prejedanja kada se probudimo sa željom da jedemo”, navodi Sandra.
Istovremeno, ona podsjeća na benefite koje voće nudi, navodeći da je bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, ali ističe da sadrži i prirodne šećere koji mogu uticati na nivo šećera u krvi.
“Kada je voće jedina namirnica za večeru, naročito u velikim količinama, može doći do značajnog povećanja nivoa šećera u krvi (posebno ako su odabrani plodovi sa visokim glikemijskim indeksom).
Naglo povećanje glukoze može izazvati insulinsku reakciju koja bi, dugoročno, mogla doprinijeti razvoju insulinske rezistencije i drugih metaboličkih problema”, upozorava ona.
Na to se nadovezuje nutricionista Čarls Oriko. “Voće je zdravo, ali prirodno sadrži šećer. Samo voće za večeru izazvaće skok insulina, a ako ta energija nije iskorišćena, ona će se pretvoriti u mast”, kaže Oriko.
Čak i ako želite da uključite voće u večernji obrok, nutricionisti savjetuju da ga uvijek kombinujete sa drugim makronutrijentima, poput proteina i zdravih masti.
“Iako voćna večera može biti zdrava, savjetuje se da je povežete sa drugim namirnicama koje pružaju proteine i zdrave masti, kao što je voćna salata sa jogurtom i orasima. To će pomoći u održavanju ravnoteže nivoa šećera u krvi i omogućiti potpuniji obrok. Takođe, ako birate voće sa niskim glikemijskim indeksom (poput bobičastog voća, jagoda, borovnica, krušaka ili jabuka), smanjićete porast nivoa šećera u krvi”, objašnjava Sandra Lorden Alvarez.
Međutim, ako želite da izgubite par kilograma, večere bazirane na proteinima obično su bolja alternativa, jer, kako dodaje doktor Leo Serud, “pošto voće sadrži puno šećera, može se uključiti u ishranu, ali je bolje konzumirati ga na kraju obroka. Da ne bi dovelo do povećanja tjelesne mase, voće treba da bude bogato vodom, vlaknima i sa što manje šećera.”
Preskakanje večere takođe nije dobra opcija (niti opcija za mršavljenje). S druge strane, kako objašnjava nutricionistkinja Botikarija Garsija u knjizi “Tu cerebro tiene hambre” (“Tvoj mozak je gladan”), “dostupni podaci do danas sugerišu da je savjetovano koncentrisati većinu unosa hrane tokom dana i izbjegavati veće obroke kasno.” Iako, kao što ona naglašava, krononutricija još uvijek predstavlja novu oblast istraživanja, studije sugerišu da kasni obroci, blizu vremena kada se melatonin oslobađa, mogu povećati oslobađanje holesterola i smanjiti potrošnju energije u mirovanju, kao i toleranciju na glukozu. Stoga, uvijek je bolje večerati ranije, prenosi Ona.rs.