Edukativna internet – stranica “S Ivanom o sluhu”, koja je posvećena podizanju svijesti o značaju sluha i govora i koju uspješno vodi Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić, surdoaudiolog, izazvala je ogromnu pažnju javnosti.

To je i bio povod za razgovor na portalu “Bijeljina.com” sa dr sci. med.Ivanom Maletić Sekulić.

“Drago mi je kada uočim da ljudi prepoznaju značaj sluha, kao jednog od pet glavnih čula. Čulo sluha je najvažnije čulo, pored vida, jer pomoću njega primamo više od devedeset odsto informacija. To je jedino čulo koje “radi” dvadeset i četiri sata za nas. Sva druga čula, čulo mirisa, čulo ukusa, čulo vida i čulo dodira ne rade dvadeset četiri sata. Značaj sluha je izuzetno veliki, pogotovo u današnjem svijetu, u kojem smo izloženi jako velikoj buci, a buka stvara jako veliki problem, kada je u pitanju sluh. Dugotrajnija izloženost buci u nekom narednom životnom periodu podrazumijeva i slušno oštećenje. U Bijeljini, odnosno u bijeljinskoj bolnici, trenutno sam jedini klinički surdoaudiolog koji se bavi dijagnostikom sluha i govora. U našoj bolnici mi prepoznajemo takve probleme i upućujemo pacijenta na dalju dijagnostiku kod specijaliste za uho, grlo i nos ili kod audiologa koji se ozbiljnije bavi sluhom i slušnim oštećenjima.”

Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić upozorava da su i djeca i odrasli, u podjednakoj mjeri, suočeni s problemima vezanim za sluh.

“Na hiljadu novorođenih beba, tri do pet beba se rađaju sa oštećenim sluhom. To su urođena oštećenja sluha, a imamo i stečena oštećenja sluha zbog nekvalitetnog načina života. Prijevremeno rođenje kod beba, takođe, može da dovede do oštećenja sluha.”

Izuzetno je važno da svoj sluh čuvamo i štitimo

“Zbog toga sam i odlučila da pokrenem edukativnu stranicu “Sa Ivanom o sluhu”, kako bih podigla značaj svijesti o samom sluhu, o tome koliko je bitno da mi svoj sluh čuvamo, da ga štitimo i da blagovremeno reagujemo, ukoliko se pokaže da imamo određeni problem sa sluhom. Sve više smo u prilici da vidimo djecu uzrasta četiri ili pet godina koja kasno progovaraju i najčešće se tada pitamo – šta sa sluhom nije u redu. Međutim, nemamo dovoljno adekvatnog stručnog kadra koji takav problem može da riješi. Poenta je na tome da se što više odvažimo i da pričamo o tom problemu. Na taj način će se i neko od mladih ljudi opredijeliti za upisivanje Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Na taj način bi ovaj grad dobio još jednog kliničkog surdoaudiologa. Važno nam je da ovu struku podignemo na jedan viši nivo, da nam se pacijenti obraćaju u što većem broju, da im pružimo pravovremene savjete i da ih na pravi način uputimo, kako i kome da idu dalje, ukoliko je slušno oštećenje takvog tipa da zahtijeva određeni tretman. Može to biti putem operacije ili putem medikamentozne terapije koju određuju ljekari specijalisti za uho, grlo i nos.”

Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić kaže da je njena edukativna stranica “S Ivanom o sluhu” namijenjena i stručnom osoblju, ali i građanstvu.

“Željela sam da se moje kolege odvaže da pišu na toj stranici, da iznesu neke svoje ideje i da pišu o problemima s kojima se susreću u dijagnostici. Naravno, o tim problemima treba govoriti razumljivim jezikom koji će obični ljudi razumjeti. Cilj je da nas nakon toga kontaktiraju i da ih mi uputimo na dalje rješavanje njihovih problema. U protekle dvadeset i dvije godine, koliko se bavim problemima sluha i govora, često sam nailazila na pitanje – kome da se javim. Ljudi ne znaju, da li prvo da se jave pedijatru, ukoliko su djeca u pitanju, ili ljekaru specijalisti za uho, grlo ili nos ili audiologu. Upravo ova edukativna stranica treba da posluži roditeljima, ukoliko prepoznaju da sa govorom njihovog djeteta nešto nije u redu, da znaju kome da se obrate. Zbog toga je stranica “S Ivanom o sluhu” prvenstveno edukativnog tipa, kako bi se roditelji mogli informisati o ovakvim stvarima.”

Sluh, govor i mišljenje u korelativnoj vezi

Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić ističe da dijete koje ne razvija govor, ne može razvijati ni mišljenje i ono će ostati u fazi određenog intelektualnog ropstva.

 “Takvo dijete neće moći napredovati u školskim i vanškolskim aktivnostima. Ova stranica je naišla na jako dobar odziv, kako mojih kolega iz Srbije i Hrvatske, tako i građana koji mi često šalju poruke i interesuju se za mogućnost rješavanja određenih problema koji su vezani za sluh”. Doktorirala sam na preventivnoj medicini i zbog toga često ističem da je prevencija ključ uspjeha. Ukoliko se određeni problem na vrijeme prepozna, onda se na vrijeme mogu otkloniti moguće posljedice koje bi neliječeno slušno oštećenje moglo da izazove. Svjesni smo situacije u kojoj živimo. To je brz životni ritam i vrijeme u kojem želimo sve da bude instant. Kada se radi o sluhu, tu instant djela nema. Rješavanje problema sa sluhom zahtijeva veliki trud i rad i znanje o tome kome proslijediti dijete i odraslu osobu na dalji tretman. Mi smo, inače, treća najstarija nacija na svijetu i imamo veliki broj ljudi, bez obzira na to što su napunili šezdeset i pet godina starosti, koji su i dalje radno sposobni. Ekonomska situacija primorava te ljude da i dalje budu radno aktivni.”

Izuzetno važna blagovremena provjera sluha

“Takvim ljudima je neophodno da rade blagovremenu provjeru sluha, jer, treba imati u vidu i to da nakon četrdesete godine kod nas stari čulo vida i čulo sluha. Obično se počinje javljati staračka nagluvost. Kod nas je, nažalost, sramota biti gluv i sramota je testirati se, da znamo koliko čujemo, odnosno koliko ne čujemo. Naravno, nije nas sramota otići kod oftalmologa i provjeriti svoj vid. Vrlo se lako naviknemo da nosimo naočare i to nam ne predstavlja nikakav problem. Međutim, kada pacijentu kažete da mu je neophodan slušni aparat, javlja se velika stigma, jer je ljude, naprosto, sramota da nose slušni aparat, a nije ih sramota da nose naočare. Ukoliko se ne izvrši blagovremena prevencija i ukoliko čovjek ne počne koristiti slušno pmagalo, obično se javljaju prvi znaci demencije i može se oboljeti od Alchajmerove bolesti. To je daleko veći problem od toga da se koristi slušni aparat i da se slušaju zvukovi. Uhu je neophodna zvučna stimulacija, da bi radilo.”

Sve više mladih bljudi ima problema sa sluhom

Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić ističe da su danas služna pomagala izuzetno sofisticirana i vizuelno su prilagođena pacijentima.

“To su pomagala koja su prilagođena i bebama i starijim osobama. Problem je stigma koju još uvijek ljudi osjećaju, jer ih nakon pominjanja slušnog aparata svrstavaju u kategoriju starih ljudi. Danas živimo u eri kada želimo da se podmladimo i da se na nama ne vidi da starimo. Danas sve više mladih ljudi, zbog nekvalitetnog načina života koji vode, ima probleme sa sluhom. To važi za nastavnike, profesore, muzičare, jer su svakodnevno izloženi buci. Oni bi jednom godišnje trebalo da dođu na dijagnostiku i da se vidi u kakvom je stanju njihov slušni aparat. Istovremeno, roditelji treba da vode računa o svojoj djeci, jer smo sve češće u situaciji da vidimo bebu od dvadeset dana koju roditelji izlože nekom bučnom okruženju, najčešće u kafićima. Umjesto da ih vode u prirodu, mlade mame sve češće svoju malu djecu izlažu buci, bilo da su u pitanju slavlja, proslave, gdje su ljudi izloženi velikom nivou buke.”

Dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić planira da u doglendo vrijeme kroz edukativne radionice u vrtićima izvrši testiranje sluha kod djece predškolskog uzrasta.

“Svjedoci smo da djeca prvog i drugog razreda osnovne škole često nemaju čistu artikulaciju. Pitanje je, da li se radi o problemu sluha ili o nekom drugom problemu. Kada se uradi testiranje svih predškolaca i kada to postane obaveza, onda ćemo biti na dobrom putu da preveniramo sve ono što bi moglo da uslijedi. Naravno, znamo da ne postoje samo urođena, već i stečena slušna oštećenja. Da bismo otkrili tu djecu u najmlađem uzrastu, moramo obaviti snimanje sluha. Nagluvo dijete može popustiti u učenju, upravo zbog tog problema sa sluhom. To se dobrom dijagnostikom može utvrditi. Zbog toga nastavnici od prvog do petog razreda, kao i vaspitači, treba da se više edukuju i da im se daju upute kako će obratiti pažnju na djecu koja se nalaze u učionici”, kaže dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić.

Bijeljina.com