Šta bi se dogodilo kada bi svi vulkani istovremeno eruptirali?

16.11.2023. - Zanimljivosti

Trenutno na Zemlji ima oko 1.500 aktivnih vulkana, koji su imali makar jednu erupciju u proteklih 10.000 godina.

vulkan

Šta bi se dogodilo kada bi svi ovi vulkani proradili istovremeno?

Kada bi kojim slučajem došlo do istovremenog eruptiranja svih vulkana na svijetu, ne bi sve erupcije bile iste. Dr Metju Votson, specijalista za vulkane sa Univerziteta u Bristolu kaže da se erupcije vulkana mogu široko kategorizovati u dva različita tipa.

“Prvi plahovit, proizvodi lavu i dosta gasa i drugi koji proizvodi pepeo i gas“, objašnjava Votson, ali dodaje da razliku u aktivnosti kontroliše uglavnom viskoznost magme.

Što je viskoznost veća, gas teže izlazi, pa je vjerovatnije da će doći do eksplozije. Uprkos ovim podjelama erupcije, ako bi svi vulkani u svijetu proradili u isto vrijeme rezultati bi bili katastrofalni na više načina.

Magma ne bi bila jedina koja bi tjerala ljude na bijeg, već i velika količina pepela.

Piroklastični tokovi su veoma brzi oblaci mješavine kamenja, gasa i pepela, a dostižu temperaturu iznad 100 stepeni Celzijusa. Ne samo da utiču na ljude koji žive u blizini vulkana, već piroklastični tokovi mogu izazvati razaranja i do 100 milja od lokacije.

Veliki je broj ljudi koji živi u blizini vulkana. Na primjer, oko tri miliona ljudi živi u bliini Vezuva, a oko 130 miliona ljudi živi na ostrvu Java, koje ima 45 aktivnih vulkana.

Međutim, razaranja u blizini vulkana predstavljala bi samo početak. Vulkanski pepeo može da putuje i nekoliko hiljada milja. „Pepeo je prilično neprijatna stvar. Sastoji se od sitnih fragmenata stakla, kristala i stijena“, kaže dr Votson.

On je podsjetio na erupciju vulkana Ejafjadlajekidl na Islandu kada su mnoge svjetske kompanije otkazale letove zbog straha od oštećenja avionskih motora. Pored toga, vulkanski pepeo može da ošteti zgrade i dovede do laganog urušavanja temelja.

Udisanje pepela moglo bi da prouzrokuje velike plućne probleme. U suštini život nakon erupcije vulkana bi izgledao ovako: kuća ne bi bilo, ali ni vozila koja imaju motor, a nigdje ne bi mogli da idemo bez gas maski.

Tome može da se priključi i gašenje komunikacija jer pepeo može da poremeti rad satelitskih antena, ali i da blokira radio talase.

Erupcije vulkana mogu izazvati i dugoročne klimatske promjene. Iako obično vulkan povezujemo sa vrelom lavom, ogromna količina pepela i gasa u atmosferi bi zapravo smanjila temperaturu na globalnom nivou. Ipak, na duže staze, ugljen-dioksid koji emituje vulkan doveo bi do zagrijevanja planete, pa tako čovječanstvo danas proizvodi 50 do 100 puta više ugljen – dioksida.

Ako bi se neko našao u blizini vulkana u toku njegovog buđenja, teško da bi mogao da preživi. Jedini način je da se što prije ukrca na kruzer koji ima dovoljno zaliha hrane, vode i medicinskih sredstava.

Međutim, i tada bi se javio problem jer bi nebo bilo mračno i prekriveno pepelom. To znači da bi sunčeva svjetlost teško mogla da dopre do ljudi, što znači da ne bi dobijali dovoljno vitamina D koji je ključan za apsorpciju kalcijuma. Osim toga, nedostatak sunčeve svjetlosti takođe može uticati na proizvodnju serotinina, što dovodi do anksioznosti i depresije.

“Hipotetički, ako bi svaki vulkan na zemlji proradio u istom trenutku, više ne bi bilo života na Zemlji. U tom smislu, to je scenario sudnjeg dana, ali je kao takav malo vjerovatan“, objasnio je Votson.

Izvor: Glas Srpske