Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj, ovih dan najvažnije su informacije o isplati podsticaja, premijama i novim javnim pozivima. U toku je obračun za pšenicu i uljarice, a uskoro bi trebalo da budu raspisani i javni pozivi za kapitalne investicije.

„Većina poljoprivrednika se slaže da bi bez podsticaja većina poljoprivredne proizvodnje bila na granici rentabilnosti i u svakom slučaju Republika odvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede“, kazao je Ljubinko Kecman načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi predviđeno je da pravo na podsticaj na sredstva za sjetvu ozime pšenice, a odnosi se na 2025. godinu, ostvaruju svi oni, koji ispune uslove, a visina premije se kreće od 500 KM po hektaru zasijane površine, pojašnjava Kecman.

„Mi smo trenutno u fazi obračuna i jedan dio pšenice jeste isplaćen i priznato je oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu. Sada smo trenutno u fazi dodatnih obračuna, gdje se detaljnije vrši i terenska kontrola ali se i putem aplikacije provjerava da li su na tim parcelama bili usjevi s obzirom da je uglavnom završena žetva“, kazao je Kecman.

Poljoprivrednici su od trenutka sjetve do 15. maja imali priliku da izvrše prijavu u registru proizvodnje poljoprivrednih gazdinstava. Podnosili su se i zahtjevi tokom marta i aprila mjeseca, nakon čega se kreće sa procesom obrade podataka.

„Mi prilikom obrade zahtjeva za pšenicu i uljarice, odnosno suncokret, soju, uljanu repicu, imamo zemljišni informacioni sistem, koji nam omogućuje da vršimo identifikaciju, mapiranje i kontrolu tog zemljišta“, poručuje Kecman.

On je naglasio da sa velikom sigurnošću, satelitski snimak prepoznaje kulture na parcelama te je preko 95 odsto sigurno da je pomenuta parcela bila pod pšenicom.

„Dakle sve parcele koje su validirane kao takve su isplaćene u prvom krugu. Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, mi smo u prvom obračunu isplatili 24.200, ostalo je još nekih 4.000 hektara za dodatnu kontrolu. U te 4.000 hektara imamo 2.500 hektara gdje je satelitski snimak rekao da nema pšenice. Nešto oko 1.500 hektara jeste sporno i tu se trenutno vrše dodatne kontrole što administrativno, što na terenu“, poručuje Kecman.

Koje uslove moraju ispuniti proizvođači?

„Na početku godine Pravilnik propisuje da postoje opšti uslovi, odnosno da je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava, da ima aktivan status, a što znači da je izvršilo ažuriranje podataka u registru i da nema dugovanja prema ministarstvu, zatim da je izvršena nadoknada za protivgradnu preventivu i da je izvršena prijava doprinosa u zavisnosti od toga da li su u pitanju komercijalna ili nekomercijalna gazdinstva u pitanju, prijava doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi“, kazao je Kecman.

Na ovaj način se poljoprivrednicima otvara put kako bi postali aktivni korisnici pomenutih prava i podsticaja.

„Svaki član i svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru. Kod pšenice je bilo dodatno da uz zahtjev dostave račun o nabavci deklarisanog odnosno sertifikovanog sjemena i to je bilo dovoljno za početak obrade“, kazao je Kecman.

Do sredine avgusta se očekuje završavanje i drugog obračuna, a dinamika isplate ide planiranom dinamikom.

„15. maja su isplaćene sve obaveze za 2025. i od budžeta 2026. isplaćeno je 40 miliona sredstava, najveći dio za premiju na mlijeko, a dobar dio na pšenicu kao jednu od većih mjera. Mi očekujemo da bi za pšenicu trebalo izdvojiti oko 13 miliona. Dinamika isplate premija za mlijeko ide oko 20. u mjesecu kontinuirano. Proizvodnja mlijeka je mala težak period i još uvijek je tako, ministarstvo, odnosno Republika izdvaja 30 feninga po litru otkupljenog mlijeka kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko. Desili su se neki poremećaji u nekom okruženju i širem tržištu i mi se ne možemo vezati za to, mi smo malo tržište. S obzirom da je bilo smanjenja cijene otkupa i čak i određivanja kvota za otkup, proizvođači mlijeka jesu u teškoj situaciji, ali mislim da će uskoro proći“, rekao je Kecman.

Za koje vrste ulaganja su konkurisali poljoprivrednici?

Riječ je uglavnom o kapitalnim investicijama. Najveće interesovanje je za traktore, priključke, oprema u stočarstvu i kapitalne investicije u prehrambenoj industriji.

Interesovanje je veliko, kako kaže Kecman, oko 70 miliona KM je rezervisano za nabavku i ulaganje u kapitalne investicije.

„Tu se povrat sredstava vrši u iznosu od 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna i imamo pozitivnu diskriminaciju za žene i mlade do 40 godina, ako su oni nosioci gazdinstava dobijaju dodatnih 5-10% i svake godine se raspisuje ovaj javni poziv kako bi se izbjegla neizvjesnost da znaju korisnici šta ih očekuje i da mogu ići u realizaciju“, rekao je Kecman.

Najčešće greške tokom prijave

Greške koje se ponavljaju se svakako odnose na administrativne prepreke, odnosno zahtjeve gdje su dužno da vrše redovno ažuriranje podataka, doprinose, protivgradna preventiva, da regulišu svoja dugovanja.

„Prva mjera koja u proljeće kreće je obračun regresiranog dizela, gdje imamo preko 15.000 korisnika regresiranog dizela, 17.000.000 litara je odobreno i sve je u fazi realizacije do sredine oktobra i tada se te baze podataka pročiste i svi koji ne dobiju regres za dizel gorivo oni isprave greške, mada bude sitnih grešaka, ali tu je i žalbeni rok i uvijek se ide u korist korisnika“, rekao je Kecman.

Uredna dokumentacija

„Pravilnikom su korisnici obavezni da tri godine čuvaju dokumentaciju radi inspekcijskog pregleda, ali kako bi vodili i evidenciju zbog samih sebe, šta su radili tokom prethodnog perioda“, rekao je Kecman.

Izvor: ATV