Petrovdan, koji se obilježava 12. jula, jedan je od velikih ljetnjih praznika u pravoslavnoj tradiciji posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Kao i mnoge velike praznike, vjekovima ga prate brojni običaji, ali i narodna vjerovanja koja su se prenosila generacijama.

Posebna pažnja oduvijek se poklanjala vremenu na ovaj dan. Naši preci pažljivo su posmatrali nebo, promjene u prirodi i vjerovali da vremenske prilike na velike praznike mogu da budu znak onoga što dolazi.

Jedno od najrasprostranjenijih vjerovanja odnosilo se upravo na kišu na Petrovdan. Iako bi danas mnogi pomislili da kišovit praznik donosi lošu sreću ili kvari letnje planove, u narodnoj tradiciji ona je često imala sasvim drugačije značenje.

Šta znači kada pada kiša na Petrovdan?

Prema narodnom vjerovanju, kiša koja padne na Petrovdan nije se smatrala lošim predznakom. Naprotiv, povezivala se sa plodnošću zemlje, dobrim rodom i blagostanjem.

U mnogim krajevima vjerovalo se da kiša na veliki praznik predstavlja svojevrsni blagoslov prirode. Ljudi su govorili da voda koja tada padne “natapa zemlju” i priprema je za naredni period, posebno kada je riječ o usevima i voću.

Poljoprivrednici su nekada posebno obraćali pažnju na ovakve znakove, jer je od vremenskih prilika u velikoj mjeri zavisila cijela godina. Kiša na Petrovdan posmatrana je kao nagovještaj da će zemlja biti plodna i da bi berba mogla biti uspješna.

Ipak, tumačenja nisu bila ista u svim krajevima. Dok su neki kišu na ovaj praznik povezivali sa dobrim rodom, drugi su je posmatrali kao najavu promjenljivog vremena tokom ljeta. Zajedničko svim vjerovanjima bilo je uvjerenje da priroda na velike praznike šalje određene poruke.

Običaji koji se vezuju za Petrovdan

Pored vjerovanja o vremenu, Petrovdan prate i brojni običaji koji su dio narodnog nasljeđa.

Uoči praznika tradicionalno se pale petrovdanske lile – običaj koji je posebno zastupljen u pojedinim krajevima Srbije. Vatra je u narodnoj simbolici imala zaštitnu ulogu, a verovalo se da tera zlo i donosi sreću domaćinstvu.

Za ovaj dan vezuju se i običaji povezani sa prvim plodovima leta, naročito jabukama i drugim voćem. U nekim krajevima vjerovalo se da određene plodove ne treba jesti pre Petrov dana, već ih tada prvi put probati i podijeliti sa drugima.

Takođe se smatralo da praznik treba provesti u miru, bez svađa i velikih poslova, uz poštovanje dana koji zauzima važno mjesto u tradiciji.

Stara vjerovanja koja i danas privlače pažnju

Iako se mnoga narodna predanja danas posmatraju kao dio kulturne baštine, a ne kao pravilo po kojem treba živjeti, ona i dalje privlače pažnju jer govore o odnosu ljudi prema prirodi i vremenu.

Kiša na Petrovdan tako ostaje jedan od zanimljivih primjera kako su naši preci pokušavali da razumiju svijet oko sebe i pronađu značenje u pojavama koje ih okružuju.

Bez obzira na to da li vjerujemo u ova stara tumačenja ili ih doživljavamo samo kao dio tradicije, običaji vezani za Petrovdan svjedoče o bogatom narodnom nasleđu koje se čuva vjekovima.

Izvor: telegraf