Saznajte kako da se zaštitite od udara groma tokom nevremena. Donosimo preporuke stručnjaka i sigurnosna pravila koja mogu spasiti život.
Svake godine širom svijeta veliki broj ljudi strada ili bude povrijeđen usljed udara groma. Iako je vjerovatnoća da grom pogodi jednu osobu relativno mala, posljedice mogu biti veoma ozbiljne, zbog čega stručnjaci naglašavaju da je pravilno ponašanje tokom grmljavinskog nevremena od ključnog značaja.
Prema preporukama meteoroloških službi, službi civilne zaštite i zdravstvenih institucija, najveća greška je ostati na otvorenom kada se približava grmljavina.
Ako čujete grmljavinu, dovoljno ste blizu da vas grom može pogoditi. Najsigurnije je odmah potražiti zaklon u čvrstoj zgradi sa instalacijama ili u automobilu sa metalnim krovom i zatvorenim prozorima.
Nije preporučljivo sklanjati se ispod usamljenog drveta, u otvorene nadstrešnice, sjenice, autobuska stajališta ili šatore, jer ne pružaju odgovarajuću zaštitu od udara groma.
Ako vas nevrijeme zatekne na otvorenom i nema sigurnog skloništa u blizini, nemojte leći na zemlju. Umjesto toga, čučnite sa skupljenim stopalima, spustite glavu i nastojte da što manji dio tijela bude u kontaktu sa tlom.
Iako su zatvoreni objekti mnogo sigurniji, određeni oprez je i dalje potreban.
Stručnjaci savjetuju da tokom grmljavine izbjegavate korišćenje fiksnog telefona povezanog kablom, tuširanje ili kupanje, kao i dodirivanje metalnih vodovodnih instalacija.
Po mogućnosti isključite osjetljive električne uređaje iz utičnica prije dolaska nevremena kako biste ih zaštitili od mogućih prenapona izazvanih udarom groma.
Ako između bljeska munje i zvuka grmljavine prođe manje od 30 sekundi, odmah potražite zaklon. Nakon posljednjeg zvuka grmljavine sačekajte najmanje 30 minuta prije nego što ponovo izađete na otvoreno.
Osoba koju pogodi grom ne zadržava električni naboj i bezbjedno joj je prići.
Prvi korak je odmah pozvati hitnu pomoć. Ako osoba ne diše ili nema puls, potrebno je započeti kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) ako znate kako se izvodi, jer brza reakcija može spasiti život.
Prema podacima zdravstvenih organizacija, većina ljudi koji prežive udar groma oporavi se uz pravovremenu medicinsku pomoć, ali posljedice mogu uključivati opekotine, neurološke tegobe, poremećaje srčanog ritma i probleme sa sluhom ili vidom.