Visoke ljetne temperature nose ozbiljne rizike za kućne ljubimce, pri čemu sunčano vrijeme, pregrejani automobili i usijane pešačke staze mogu izazvati ozbiljna zdravstvena stanja.
Za razliku od ljudi koji lako prilagođavaju svoje navike toplim danima, životinje zavise od pažnje vlasnika, a opasnost od pregrijavanja zavisi od niza faktora od rase i starosti, do tjelesne mase i nivoa fizičke aktivnosti.
Pojedine rase pasa teže podnose visoke temperature, a u grupi najvećeg rizika nalaze se brahiocefalične rase, odnosno psi sa skraćeno njuškom koji teže regulišu telesnu temperaturu.
Poseban oprez preporučuje se vlasnicima sledećih rasa:
Među mačkama, povećana pažnja potrebna je kod persijskih, britanskih dugodlakih i himalajskih mačaka, kao i kod škotskih foldova. Pored rasnih karakteristika, dodatni rizik za sve ljubimce predstavljaju prekomerna težina, starije životno doba i intenzivna fizička aktivnost.
Osnovna preventiva jeste stalna dostupnost svježe i hladne vode. Posude sa tečnošću treba dopunjavati češće nego obično i postaviti ih blizu mjesta gdje životinja najčešće odmara. Ubacivanje nekoliko kockica leda u posudu može poslužiti kao korisno osvježenje. Kada je riječ o rashlađivanju prostora, neophodno je obezbijediti dobru cirkulaciju vazduha provetravanjem ili korišćenjem ventilatora, uz uslov da ljubimac uvijek ima mogućnost da se skloni sa direktnog strujanja.
Zatvoreni prostori u kojima se toplota brzo gomila – poput zastakljenih terasa, verandi ili unutrašnjosti vozila, mogu postati izuzetno opasni za kratko vrijeme. Prilikom spoljašnje temperature od samo 22°C, temperatura u zatvorenom automobilu unutar jednog sata može dostići skoro 47°C, zbog čega se životinje nikada ne smiju ostavljati same u vozilu. Uvijek im mora biti omogućen boravak u dubokoj hladovini.
Provjera temperature podloge prije izlaska napolje izvodi se jednostavnim testom od pet sekundi: dlan se prisloni direktno na asfalt ili drugu površinu. Ukoliko je podloga pretopla za ruku, biće previše vruća i za jastučiće na šapama psa. Iz tog razloga, duže aktivnosti i šetnje treba preusmjeriti na raniju jutarnju ili večernje časove.
Ljetnji period pogoduje razvoju buva i krpelja, pa redovna primjena preventivnih sredstava ostaje ključni dio ljetne njege. Pored izbjegavanja nelagodnosti i svraba, blagovremena zaštita sprječava potencijalne infekcije i neplanirane zdravstvene komplikacije.