Danas je Mala Gospojina: Crveno je slovo, a jedno vjerovanje je posebno značajno

21.09.2022.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave praznik posvećen rođenju Presvete Bogorodice, jedan od najvećih ženskih praznika

 

U narodu se ovaj dan praznuje i pod nazivima Mala Gospojina, Mala Gospođa, ili Mala Bogorodica.

Presveta Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog.

Joakim i Ana dugo nisu mogli da imaju djece, ali im je Bog uslišio molitve i pod stare dane podario ćerku.

Dali su joj ime Marija i zavjetovali se da će ona služiti Gospodu. Djeva Marija, plod molitvi svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, sa 14 godina se vratila u Nazaret gdje joj je, kako uči hrišćanstvo, saopštena blagovijest da će roditi Sina Božijeg.

Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolijevci, a okruženi su mnogim srodnicima.

Vjerovanja na Malu Gospojinu

Za današnji veliki i važan praznik vezuju se brojna vjerovanja i običaji.

Jesenje svadbe kod Srba, od davnina, počinjale su od Male Gospojine.

Zemljoradnicima je današnji praznik označavao početak jesenjeg oranja i sjetvu ozimih usjeva. Ranije su priređivane razne stočarske svečanosti.

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.

Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

 

Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavjetine, preslave, molitve i litije.

Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime

 

FOTO:SPC