Polaganjem vijenaca i cvijeća danas je u Bijeljini, ispred Spomenika poginulim borcima Semberije u Odbrambeno – otadžbinskom ratu obilježena godišnjica formiranja Specijalne jedinice ili Prve bijeljinske lake pješadijske brigade Garda Panteri.

Radan Ostojić, ministar rada i boračko – invalidske  zaštite u Vladi Republike Srpske istakao je da je Garda Panteri jedna od ratnih jedinica koja je dala najviše za slobodu srpskog naroda u proteklom Odbrambeno – otadžbinskom ratu.

„Riječ je o manevarskoj jedinici koja je izvodila borbena dejstva od Hercegovine do zapadnokrajiškog ratišta. Dali su ogroman doprinos odbrani Republike Srpske. Bijeljina je danas prepoznatljiva po nazivu ove ratne jedinice, po njenom ratnom komandantu. Dočekali smo mir i 34 godine živimo u miru. Živjećemo u miru i slobodi još puno godina i ljeta. Pomolićemo se danas za mir, za one koji su poginuli za slobodu, ali i za sva buduća pokoljenja koja treba marljivošću, upornošću i patriotizmom da grade i ekonomski uzdižu Republiku Srpsku“, istakao je ministar Radan Ostojić.

Izuzetno je važno sjećanje na poginule saborce

Ljubiša Lazić, u ratnom periodu jedan od komandanata Brigade Garda Panteri, kaže da je izuzetno važno sjećanje na poginule saborce, održavanje kontakta s demobilisanim borcima i njihovim porodicama.

„Bez toga ne bi imalo smisla ni postojanje Republike Srpske. Sve dok se njih sjećamo, imaćemo slobodu i imaćemo Repubiku Srpsku. Ne smijemo zaboraviti sve one koji su stvarali Republiku Srpsku, koji su branili srpski narod i srpsku teritoriju. To moramo raditi i zbog naše djece, kako bi i oni sutra poštovali žrtve koje su pale za stvaranje Republike Srpske“, kaže Ljubiša Lazić.

Tamo dgje je bilo najteže – tamo je išla Garda Panteri

Petar Cvijetinović, predsjednik Udruženja Garda Panteri kaže da Garda Panteri živi u sjećima naroda i nakon trideset i četiri godine od njenog osnivanja.

„Tradiciju obilježavanja tog datuma nastavićemo sve dok smo živi i dok u nama živi sjećanje na te sudbonosne dane svaranja i odbrane Republike Srpske. Ponosni smo što mladi preuzimaju tradiciju obilježavanja ovog datuma. Garda Panteri je od svog osnivanja bila na ratištu u Brčkom, na Majevici, na Smolući, a kasnije smo bili na području Orašja, Bratunca, Sarajeva. Bili smo na području Krajine i Velike Kladuše. Tamo gdje je bilo najteže, bili smo i mi. Veliki broj poginulih i ranjenih, potvrda je da smo bili tamo gdje je bilo najteže. Imali smo 858 ranjenih boraca i ta cifra puno govri. Svaki treći gardista je po dva puta ranjen. Kroz evidenciju je prošlo 2.666 boraca, a stotinu i tri borca su poginula tokom rata“, izjavio je Petar Cvijetinović.

Bijeljina.com