Od meda i pčelinjih proizvoda do raznih rukotvorina

25.04.2024. - Društvo

Bogata ponuda meda i pčelinjih proizvoda, raznih rukotvorina, ukrasnih predmeta rađenih u dekupaž tehnici, sve se to moglo u ova dva dana vidjeti na štandovima ispred hotela “Drina” u okviru Trinaestog međunarodnog sajma turizma i gastronomije u Bijeljini.

Dragan i Zorica Ilić iz Pilice kod Zvornika već trideset godina bave se pčelarstvom. Trenutno imaju sedamdesetak pčelinjih društava.

“Cvijetni med je već izvrcan, lijep je bio i unos pčelinjeg nektara, ali, zbog hladnoće, pčele će to ovih dana pojesti”, priča pčelar iz Pilice.

Klimatske promjene zbunjuju i pčele i pčelare

“Bagrem nikada bolje nije iscvjetao, unosa nektara u košnice je bilo, ali ga je prekinulo hladno vrijeme. Temperatura mora noću biti iznad pet stepeni Celzijusovih, da bi bagrem danju medio. To se nije dogodilo. Bilo je i mrazeva na brdima. Ipak, nadamo se najboljem. Osim meda, imamo pčelinje proizvode, likere, čajeve, rakije, sok od zove, sirup od kupine i grožđa, sirup od višnje, jabukovo sirće od jabuke divljake”, kaže Dragan Ilić.

Slična je priča i Nebojše Andrića sa Ozrena. Proizvođač kvalitetnog meda svake godine dolazi na sajmove meda u Bijeljinu. Trenutno ima oko 280 pčelinjih društava, ali i Centar za selekciju i reprodukciju matica. Tu je med, polen, propolis, matična mliječ.

“Jedino ne proizvodim pčelinji otrov. Sve ovo na mom imanju traje punih četrdeset i pet godina, od moje trinaeste godine. Ne mogu reći da sam nezadovoljan, ali bih volio dočekati jednu godinu, pa da kažem, da je izuzetno uspješna za nas pčelare. Klimatske promjene nam zadaju sve više problema i mi na to ne možemo uticati. Kada je bagrem iscvjetao, onda se vrijeme pokvarilo. Za pet do šest dana i bagrem prolazi. Pčele su trenutno u košnicama, ulaze u rojev nagon. Onda nastupaju naši problemi”, kaže Nebojša Andrić, poznati pčelar sa Ozrena.

Rukotvorine koje odmaraju dušu

Ika Stevanović iz Amajlija kaže da je pletenje učila od majke, još u mladosti.

“Volja je najvažnija. Kada mi je nešto trebalo, sjednem i to ispletem. Sve što sam isplela, radila sam s ljubavlju i s voljom. Potrudila sam se da se to ljudima dopadne. Ima tu svega i svačega. Ove rukotvorine odmaraju moju dušu, smiruju me”, kaže Ika Stevanović.

Krsto Simić dugo se bavio ugostiteljstvom, radio kao konobar po restoranima. Otkako je otišao u penziju, počeo je da se bavi rukotvorinama.

“Na sajam sam donio brojne ručne radove, ukrašene boce, vaze. Radim sa koncem, plastikom i papirom. Puno toga sam uradio tokom pandemije virusa korona”, kaže Simić.

Ljudima ovo pomaže

Momirka Janković, penzionisani farmaceut, na sajam je donijela razne kreme, prirodnu kozmetiku, meleme, čajeve.

“Trideset i pet godina sam radila u apoteci i puno toga, što se tiče tehnologije, odavno sam savladala. Otkako sam se penzionisala, intenzivno se bavim ovim dopunskim poslom. Ljudima ovo pomaže. Tu je mast od gavezi, serum za suvu kožu, sportska krema, mast za hemoroide, mast za tvrde pete, ulja od divlje ruže, smilja, ruzmarina, lovora i lavande, za njegu kože i njegu lica. Sve ovo treba znati i voljeti”, kaže Momirka.

Poklon od srca

Ružica Petričeviić je na sajam donijela “Poklon od srca”.

“Prvi put izlažem javno, a već sedam do osam godina bavim se izradom predmeta dekupaž tehnikom. Sve je ovo stvar inspiracije i kreativnosti. Treba prepoznati šta ljudi vole da imaju u svojoj kući. To su poslužavnici, kutije za nakit, dječije kutije, kompleti za slavu i brojne druge praktične stvari. Uz sve ovo idu i lijepe poruke, od srca, za majku i oca, za kćerku i sve one koje najviše volite”, kaže Ružica Petričević.

Bijeljina.com