Sigurno da ne postoji čovjek koji u svom životu nije uzimao antibiotike u terapiji neke infekcije. Upala respiratornih organa, infekcija rane, upala zuba – jednostavno ne postoji ni dijete, a ni odrastao čovjek koji se nije susreo sa ovim problemima, a prvi izbor u terapiji bakterijskih infekcija uvijek su antibiotici koje ciljano propisuje ljekar obzirom na uzročnika. Koliko je liječenje antibioticima učestalo govori i Galenikino istraživanje o upotrebi lijekova u BiH koje je sprovedeneo prošle godine, a koje kaže da je od januara 2020. dvije trećine ispitanika koristilo antibiotike.

Antibiotici će pomoći u rješavanju problema uzrokovanih bakterijama tako što će djelovati u pravcu uništavanja uzročnika infekcije i njegove eliminacije iz organizma. Ovakvi lijekovi su neophodni kada to ljekar procijeni i najbolji su mogući izbor za bakterijske infekcije. Ali pored toga što ubijaju uzročnike infekcija, antibiotici nažalost mogu oštetiti naš crijevni mikrobiom i time narušiti naš imunitet. Kako?

Obzirom na to da je u organima za varenje između 70 i 80 odsto našeg imunog sistema, to dalje implicira da ukoliko se naša crijevna mikroflora poremeti, onda može doći i do narušavanja zdravstvenog stanja čovjeka. Objašnjenje leži u tome da je naše tijelo dom mnogih „dobrih“ mikroorganizama koji obavljaju važne funkcije u našem organizmu i važni su za njegovo normalno fukcionisanje, a nalaze se svuda – u koži, sluznici usta, spolnim organima, ali su najbrojni u probavnom traktu. Kada se antibiotik unese u organizam, on pored toga što ubija uzročnika infekcije, uništava i mikroorganizme u crijevima. Ovo se ispoljava neugodnom nuspojavom, a to je dijareja ili proljev. Kao akutna neugodna pojava, možda će se dijareja uspjeti brzo sanirati, ali imajte na umu da svaka promjena u crijevnoj mikroflori narušava metaboličke procese u našem organizmu koji ostavljaju trag, a to se dalje manifestuje kroz pojavu različitih oboljenja, te postoji velika lista oboljenja povezana upravo sa ovim disbalansom.

Kako prevenirati probleme koji se javljaju terapijom antibioticima?

Odgovor je jednostavan – PROBIOTICIMA. Probiotici su preparati koji sadrže žive mikroorganizme koji kada se daju u odgovarajućim količinama donose zdravstvene koristi organizmu čovjeka zato što su to tranzitorni mikroorganizmi koji ostvaruju koristan uticaj prolaskom kroz digestivni takt. Uloga probiotika je da onemoguće stvaranje toksina, rast i prevladavanje loših bakterija, takmičeći se s njima za prostor i hranu.

Preparat kompanije Galenika koji se predstavlja pravi izbor u svom sastavu ima 5 milijardi korisnih probiotskih kultura Saccharomyces boulardii i Bifidobacterium bifidum, sa dodatkom Cinka u dozi od 5mg je Flonivin® PLUS. Odličan je jer u svom sastavu sadrži kombinaciju gljivice, bakterije i mikroelemenata, te je dobar za normalizaciju crijevne mikroflore zato što bakterije i gljivice sprječavaju naseljavanje štetnih bakterija, smanjuje nadutost i reguliše stolicu, a Cink dodatno jača imunitet. Samim tim preparat je pogodan uz i nakon upotrebe antibiotika, za poboljšanje imuniteta cijelog organizma, kod akutnih dijareja, ali i kod upornih zatvora.

Sljedeći put kada vam ljekar prepiše antibiotik i kada dođete u apoteku nikako nemojte zanemariti savjet ljekara ili farmaceuta da uz svoju terapiju primijenite i probiotik. Odabir pravog i efikasnog preparata probiotika kao što je Flonivin Plus od velikog je značaja za vaš organizam, jer su probiotici od izuzetne važnosti za zdravlje naših crijeva, cijelog organizma, te same prevencije mnogih bolesti i očuvanje sveukupnog zdravlja.

SAVJET VIŠE: Probiotike uvijek uzimajte u razmaku od najmanje 2 sata od primjene antibiotika, jer se tako postiže njihov najbolji učinak. Probiotici koji su uzeti zajedno sa antibiotikom neće dati pozitivan učinak, jer će antibiotik uništiti dobre bakterije iz probiotičkog preparata koji smo unijeli u organizam s namjerom da nas zaštiti od štetnog djelovanja antibiotika.