Srpska pravoslavna crkva u četvrtak, 21. maja slavi Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga. Spasovdan je takozvani pokretni praznik – uvijek se slavi 40 dana poslije Vaskrsa, a s obzirom na to da je upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, mnogi su u dilemi da li bi tog dana trebalo da poste ili ne.

Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, jedan je od 12 Gospodnjih praznika. Obilježava se uvijek 40 dana poslije Vaskrsa, a 10 dana prije Svete trojice, odnosno Duhova rođendana Crkve. Kako se Vaskrs uvijek slavi u nedjelju, tako Spasovdan uvijek “pada” četvrtkom, a u narodu postoji vjerovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, a mnogi su u dilemi da li bi na Spasovdan trebalo da se pridržavaju posta.

Dilema nastaje upravo zbog crvenog slova, kojim se obilježavaju najvažniji praznici u pravoslavlju. S obzirom na to da Spasovdan ne “pada” u vrijeme crkvenih postova, na ovaj dan se ne posti – naprotiv.

U srpskom narodu dugo je važilo pravilo da od Nove godine, koja “pada” 14. januara po julijanskom kalendaru, do Spasovdana ne bi trebalo piti mlijeko, niti ga koristiti za pripremu jela. Na dan Hristovog Vaznesenja običaj je bio da se dan započne jagodama, kako bi cijela godina bila slatka, odnosno povoljna za napredak i zdravlje ukućana, piše Žena Blic.

Potom bi domaćice na trpezu iznosile cicvaru, prvo jelo na bazi mlijeka koje bi ukućani jeli od Nove godine po julijanskom kalendaru.

Dalji običaji nalagali su da se za ručak na trpezu iznosi jagnjetina, posebno u kućama koje su proslavljale Spasovdan kao krsnu slavu.

Naši stari strogo su se držali pravila da na Spasovdan ne odlaze na njivu i da nikako ne spavaju tokom dana, jer se vjerovalo da će onaj ko na Spasovdan drema popodne biti pospan tokom čitave godine.

Izvor: Srpska info