Domaćoj šljivovici je mjesto na veseljima

25.04.2024. - Aktuelno

U radu svečanih salona širom Srpske, prema riječima ugostitelja, mnogo je nedefinisanih pitanja i različitih tumačenja važećih zakonskih propisa, a da bi izbjegli moguće kazne predlažu kreiranje novog pravilnika kojim će jasno biti precizirano šta i kako smiju služiti gostima, nadajući se da će na taj način pečenju i rakiji iz kućne radinosti iskrčiti put do trpeze.

Nakon što je nedavno objavljeno da će svečani saloni u idućem periodu biti pod strogim nadzorom inspektora, zamjenik predsjednika Upravnog odbora “Horeke” Goran Kurtinović za “Glas” kaže da su zatražili sastanak sa resornim ministrom da bi iznijeli probleme s kojima se suočavaju vlasnici objekata za proslave svadbi, krštenja i drugih veselja.

“Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić nas je primio u rekordnom roku i sastanak je bio vrlo konstruktivan. Iznijeli smo realne probleme s kojima se svadbeni saloni susreću, a koji su u znatnoj mjeri posljedica neusaglašenih propisa pa svaki inspektor tumači zakon drugačije. Dobili smo zadatak da popišemo sve te probleme i listu dostavimo ministarstvu koje će u saradnji sa Poreskom upravom RS i Inspektoratom RS nastojati da skroji novi pravilnik o funkcionisanju da bi se tačno znalo šta je dozvoljeno, a šta ne u svadbenih salonima”, naveo je Kurtinović.

Cilj im je, navodi on, da svaki svečani salon zna tačno šta treba da ispuni da ne bi strahovali od inspektora i plaćali kazne.

!Očekujemo da pravilnik bude gotov već početkom ljeta, kada počinje sezona svadbi i drugih proslava”, rekao je Kurtinović.

Kao ključni problem, navodi on, nameće se angažman radne snage.

“Svadbeni salon radi periodično, zbog čega ne može imati stalno zaposlene. Angažuju radnike po potrebi i mi sada želimo da nadležni kroz taj pravilnik razjasne na koji način voditi tu radnu snagu, kako ispuniti obaveze i ne kršiti zakon”, dodaje Kurtinović.

Dodaje i da je sporno i pitanje cjenovnika, te razduživanje robe.

“Dio inspektora smatra da cjenovnik hrane i pića treba biti vidljiv da ne bi bilo problema kod razduživanja robe. Smatramo da cijene ne treba da zna nijedan gost na proslavi, to je između domaćina i vlasnika salona. Takođe cijena se u salonima obračunava po gostu, odnosno stolici pa se postavlja pitanje kako pravilno razdužiti robu na taj način. Hrana se može normirati po osobi, ali s pićem se nikada ne zna. Ne možete znati šta će ko piti i u kojoj količini. I zato nam trebaju detaljne smjernice”; naglašava Kurtinović.

Ugostitelji žele da se na svadbama, rođendanima i drugim proslavama omogući i služenje hrane i pića iz kućne radinosti, ali uz donošenje striktnih pravila po kojima će to biti moguće.

“To gosti žele i traže. U našoj tradiciji je da domaćin koji proizvodi rakiju čuva dio za svadbu sina ili unuka. I kad konačno dočeka veselje, zbog propisa je ne može poslužiti gostima. Želimo da nađemo način da to može legalno, jer je zaista glupo i apsurdno da ne može. Isto je i sa sirom, pečenjem. Ako neko za svoje potrebe, na svom domaćinstvu uzgaja svinje, zašto ne bi mogao poslužiti to meso. Puna su nam usta zaštite domaće proizvodnje, a kada treba domaće poslužiti, onda ne može. Želimo da vidimo kako može i šta domaćini treba da učine da legalno služe svoju hranu”, priča on.

Kurtinović dodaje da domaće proizvode treba afirmisati, kao što je slučaj svuda u svijetu.

“Nedavno sam išao na proslavu 18. rođendana u Švajcarsku i u tamošnjem restoranu bez problema je služena rakija proizvedena u porodičnom domaćinstvu u Srpskoj, jer su domaćini bili naši ljudi. Ako nije problem u inostranstvu, ne znam zašto bi bio ovdje”, upitao je on.

Plastična ambalaža

Goran Kurtinović kaže da je novim pravilnikom potrebno definisati i pitanje upotrebe plastične ambalaže u svečanim salonima. 

“Prema novom Zakonu u ugostiteljstvu, plastična ambalaža u koju su pakovani litarski sokovi ne može biti korištena, već isključivo staklena, jer je ta odrednica prepisana iz člana koji se odnosi na restorane, gdje se plastična ambalaža godinama ne koristi. S druge strane u svečanim objektima plastična ambalaža je neophodna, jer su takvi proizvodi jeftiniji, a i bezbjedniji na velikim skupovima”, pojasnio je on.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković Rečević