Ako ste ovog ljeta krenuli na planinarenje, u branje gljiva ili ribolov, i to u pomalo zabačene krajeve, obratite pažnju da li su negdje postavljeni minski znakovi ili koristite aplikaciju „BiH Mine Suspected Areas“, preko koje se mogu provjeriti rizične lokacije u BiH.

Ovo je savjet deminera iz BHMAC-a koji za “BL portal” podsjećaju da u BiH i dalje postoji 769 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina, a procjenjuje se da skoro 87 hiljada stanovnika i dalje živi na potencijalno opasnom prostoru.

Najgora situacija je u Republici Srpskoj sa više od 150 kvadratnih kilometara pod minama, a prate je Hercegovačko-neretvanski kanton sa 119 i Zeničko-dobojski sa 105 kvadrata. Preko 94 kvadratna kilometra sumnjiva su u Srednjobosanskom, iznad 81 u Unsko-sanskom, dok Kanton 10, Tuzla, Sarajevo i Bosansko podrinje pojedinačno bilježe između 40 i 60 kvadratnih kilometara opasne zone, a Posavina oko 13.

„Deminiranje je težak, spor, mukotrpan i prije svega opasan posao. U oko 1.174 ugrožene zajednice pod direktnom ugroženosti od mina živi 86.291 stanovnika Bosne i Hercegovine. Sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 769,30 kvadratnih kilometara“, navode iz BHMAC-a.

Zagađenost minama najviše pogađa šume i oranice, što direktno guši domaći turizam i privredu. Iz Centra upozoravaju da mine više nisu samo bezbjednosni rizik, već i ogromna ekonomska kočnica.

„Minska zagađenost ograničava korištenje poljoprivrednog zemljišta, šumskih površina i drugih prirodnih resursa, čime se umanjuju mogućnosti za razvoj, posebno u ruralnim i povratničkim sredinama. Efikasno provođenje protivminskih aktivnosti predstavlja jedan od ključnih preduslova za održivi ekonomski razvoj i unapređenje kvaliteta života“, ističu iz BHMAC-a.

Poteškoće na terenu

Posao na terenu usporavaju loši ratni zapisnici, nepristupačni planinski predjeli, ali i prirodna smjena generacija, jer iskusni demineri odlaze u penziju, a novih kadrova hronično nedostaje.

Zbog svih ovih prepreka, BiH je u Ženevi zvanično pokrenula proceduru za novo produženje roka iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina.

„BHMAC je pripremio nacrt Zahtjeva za produženje roka koji je dostavljen Komisiji za deminiranje. Uz saglasnost Komisije, nacrt je na sastancima u Ženevi predstavljen zemljama potpisnicama Konvencije i Komisiji za implementaciju. Ovo su prvi koraci ka produženju roka“, pojašnjavaju iz Centra.

“Iako u ovoj godini nije bilo minskih nesreća, oprez u prirodi mora biti maksimalan”, naglašavaju iz BHMAC-a.

Izvor: bl-portal.com