Tekstilna i obućarska industrija BiH suočava se sa sve težim uslovima poslovanja, što potvrđuje i pad izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, dok domaće kompanije istovremeno muku muče sa nedostatkom radne snage, rastom troškova te, kako ističu, veoma teško krpe svaki mjesec.

Izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće pao

Naime, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 784.031.028 KM, što je za 3,36 odsto manje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz bio 1.117.420.389 KM i manji je za 3,86 odsto.

“Spoljnotrgovinski bilans ove industrija u prvih šest mjeseci pokazuje deficit od 333.389.361 KM, a jedina tarifna grupa koja ostvaruje suficit od oko 165,9 miliona KM je obuća”, kazali su iz Komore.

Domaći proizvođači suočeni sa padom proizvodnje

Da je u ovoj privrednoj grani veoma loša situacija, potvrdio je za “Nezavisne novine” Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji ističe da se ova branša generalno nalazi u veoma nezavidnoj situaciji.

“Došlo je do ozbiljnog fizičkog pada obima proizvodnje, ali i pada izvoza i vrijednosti izvoza. Sa druge strane, imamo i problem radne snage, pa se postavlja pitanje – kada bismo imali nekakvog većeg posla, ko bi ga radio”, kazao je Pazurević.

Ističe da se proizvođači nalaze u vrlo teškoj situaciji, jer, kako kaže, nisu uspjeli za sve ove prethodne godine da stvore uslove i ambijent da sami počnu neku vrstu vlastite proizvodnje.

“Ovisimo o inostranim partnerima u svijetu, a došlo je do strašnih poremećaja. Zbog činjenice da je Azija postala veoma interesantna zbog cijene rada, veoma teško krpimo svaki mjesec, kako kada su u pitanju obaveze prema radnicima, tako i obaveze prema državi”, istakao je Pazurević.

Kako je dodao, dodatni problem predstavljaju stalna poskupljenja proizvodnje, električne energije i komunalnih usluga.

“Imamo činjenicu da neprestano dolazi i do poskupljenja proizvodnje, struje, komunalnih usluga, tako da se bojim da ćemo na ovaj način veoma brzo imati daleko težu situaciju”, rekao je Pazurević.

Sve manje radnika u proizvodnji

Kada je riječ o odlasku radne snage, Pazurević smatra da je došlo do blagog zastoja, na šta, prema njegovim riječima, utiče i trenutna situacija u svijetu.

“Došlo je do zastoja, ali imamo činjenicu da u našim firmama godine prolaze, ljudi malo ulaze u ozbiljne godine, a nema novih radnika. Ljudi odlaze u penziju, a sa druge strane, priliv novih radnika je prilično usporen. To je razlog koji utiče na smanjenje broja zaposlenih”, kazao je Pazurević.

On upozorava da se na taj način ostaje bez radnika koji imaju iskustvo, dok godinama nije dovoljno urađeno na stvaranju sistema obrazovanja i obuke mladih za zanate i rad u proizvodnji.

“Na taj način ostajemo bez radnika koji imaju iskustva, a već godinama pričamo da nismo uspjeli da otvorimo škole gdje bi se učenici mogli obučavati za zanate i za rad u našim firmama. Zbog toga ćemo imati otežanu situaciju kada je u pitanju proizvodnja”, naglasio je Pazurević.

Novi partneri dolaze sporadično

Prema njegovim riječima, kompanije uspijevaju da zadrže tradicionalne partnere s kojima godinama sarađuju, jer među njima postoji određeni stepen međusobnog povjerenja.

“Svi uspijevamo da imamo tradicionalne partnere sa kojima godinama sarađujemo. Postoji jedan stepen povjerenja među firmama i zadržavamo postojeće partnere. Ali kada su u pitanju novi partneri, to je sporadično. Možda se pojavi neki manji ugovor, ali se neka ozbiljna kompanija već odavno nije pojavila”, zaključio je Pazurević.

Hrvatska najveće izvozno tržište

Iz Spoljnotrgovinske komore ističu da je, kada je riječ o izvoznim tržištima, analiza pokazala da je gotovo 90 odsto proizvoda ove industrije usmjereno prema 10 država, od kojih su sve, osim Švajcarske, članice EU.

Hrvatska je vodeće izvozno tržište sa oko 174,7 miliona KM, što je dijelom posljedica blizine i integrisanosti u regionalne lance vrijednosti, posebno u segmentu dijelova obuće i čarapa.

Iz Komore navode da Italija sa oko 141,8 miliona KM i Njemačka sa oko 123,5 miliona KM predstavljaju ključna tržišta za obuću i odjevne proizvode višeg cjenovnog razreda.

“Struktura uvoza pokazuje da BiH uvozi i sirovine i repromaterijale za domaću industriju, ali i značajne količine gotovih proizvoda. Uvoz gotove odjeće iznosi oko 455,5 miliona KM, što je 40,8 odsto ukupnog uvoza”, ističu iz Komore.

Izvor: Nezavisne