Da BiH nije jedinstvena država, poznata je stvar, ali ako je suditi po cijenama na pojedinim benzinskim pumpama, ni jedinstveno tržište ne funkcioniše kako treba. Tako naslovi u stilu “gorivo najjeftinije u Krajini”, nije obradovalo baš sve Krajišnike.
U Cazinu benzin košta nevjerovatnih 2,29 KM, a oko 130 kilometara istočno, isto u Krajini ali sa druge strane entitetske granice, dakle u Banjaluci, ovo gorivo je skuplje za oko 70 feninga.
Neslavni rekord u Banjaluci drži pumpa koja “obogaćeni” dizel prodaje za 3,23 KM, a obični po 3,05 KM.
Na većini drugih pumpi u najvećem gradu Srpske, cijena goriva je spala ispod 3 KM, ali tek simbolično. Najčešće dizel košta od 2,97 do 2,99 KM po litru, dok je super za oko 15 feninga jeftiniji.
Banjaluka se tako svrstala uz bok najskupljim i najvećim gradovima u Federaciji BiH, poput Sarajeva, Tuzle i Mostara, s tim što se u Sarajevu cijene razlikuju doslovno od kvarta do kvata.
Očekivano, gorivo je najskuplje u centru glavnog grada BiH.
Ali, što se jeftinoće tiče, apsolutni hit je pumpa u pograničnom mjestu Otočac kod Cazina, gdje, prema pisanju N1, litar dizela košta nevjerovatnih 2,29 KM, dok je benzin skuplji za samo 1 fening.
Komentarišući ove podatke i poređenja, Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, kaže tu “nešto nije u redu”.
Naprosto, to ne može biti tržišna cijena, ukoliko trgovac derivatima plaća PDV. Čak i ako su u pitanju stare zalihe od prije krize, što je skoro nevjerovatno, opet se prodaja po toj cijeni ne bi isplatila – kategoričan je Savić, dodajući da je provjera poslovanja ove pumpe posao kontrolnih organa.
Savić, takođe, poručuje da mediji i javnost ne treba da donose zaključke na osnovu pojedinačnih, možda ekstremnih slučajeva.
– Cijene naftinih derivata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH su, kad se sagleda cijelo tržište tu negdje. Naravno da uvijek ima onih koji su najskuplji ili najjeftiniji. Tako je na primjer u Bijeljini, zbog jake lokalne konkurencije, gorivo jeftinije nego u Banjaluci i drugim dijelovima Srpske – kaže Savić.
On tvrdi da bi bilo dobro kada bi sva druga tržišta bila uređena i “utegnuta” kao tržište naftnih derivata.
Tako je u maloprodaji goriva na benzinskim pumpama dozvoljena najviša marža od 0,25 KM, s tim da je u to uračunat i trošak prevoza – kaže Savić.
On poručuje da vozači u Republici Srpskoj i BiH uskoro mogu očekivati dobre vijesti, jer je izvjesno da će cijene nafte na berzama nastaviti da padaju.
– Na početku krize cijene naftinih derivata u Republici Srpskoj su bile dostigle skoro 4 KM po litru, u međuvremenu gorivo je pojeftinilo skoro za 1 marku, a uskoro će, najvjerovatnije biti još jeftinije – kaže Savić.
Podsjećamo, cijene nafte na svjetskom tržištu dodatno su pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao sporazum sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom o okončanju rata na Bliskom istoku.
Na pad cijena uticalo je i upozorenje Međunarodne agencije za energiju da bi naredne godine moglo doći do viška ponude na svjetskom tržištu nafte.
Domaći distributeri smatraju da će nastavak pada cijena sirove nafte na svjetskim berzama postepeno biti vidljiv i na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj, ali uz uobičajeno vremensko kašnjenje koje prati proces nabavke, prerade i distribucije naftnih derivata.
Potrošači bi rekli da nam poskupljenja uvijek stižu ekspresno, a kada cijene treba da padaju, onda su uvijek tu “stare zalihe” i “kašnjenje u nabavci”.