Prema Zakonu o radu Republike Srpske, što je slučaj i u regionu, radniku koji je povrijeđen na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, dok traje privremena spriječenost za rad iz tih razloga ne može biti otkazan ugovor o radu od strane poslodavca.

S druge strane, kaže pravnik Milko Grmuša, ako se radi o bolovanju koje nema veze s povredom na radu ili profesionalnom oboljenju, moguće je da se ugovor o radu otkaže od strane poslodavca, zbog svih razloga koji su navedeni u Zakonu u radu.

“Samo bolovanje, ukoliko nije vezano za povredu na radu ili profesionalnu bolest ne znači po automatizmu da će radnik biti sačuvan od otkaza ili prestanka ugovora na određeno. Važno je da ne pravite tu grešku, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je zloupotreba prava na bolovanje zapravo krivičlno djelo i ukoliko simulirate bolovanje, nosite ozbiljan rizik da trpite teške posljedice”, navodi Grmuša.

Sve više radnika na bolovanju

Radnici u Republici Srpskoj su tokom prošle godine češće odlazili na bolovanje nego prije.

Po podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS najčešći uzroci bolovanja su bolesti ili komplikacije u trudnoći, povrede, tumori, bolesti mišićno-koštanog sistema, bolesti nervnog sistema, bolesti sistema krvotoka, duševni poremećaji.

Kako navode iz Fonda, za devet mjeseci evidentirano je mjesečno u prosjeku oko 13.030 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

“Slučaj ne predstavlja broj radnika jer jedan radnik može više puta u toku mjeseca/godine da bude na bolovanju i svaki put se to evidentira kao jedan slučaj bolovanja. U istom periodu ove godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentirana su u prosjeku 4.854 slučaja mjesečno”, kazali su iz Fonda.

Dodali su da je za isti period godinu ranije evidentirano mjesečno u prosjeku oko 12.826 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

“U istom periodu prošle godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentiran je u prosjeku 4.441 slučaj mjesečno”, pojašnjavaju iz Fonda.

Radnici na bolovanju su problem u cijeloj BiH.

Pitanje bolovanja ponovo je otvoreno na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je analizirana realizacija zaključaka sa prethodnog sastanka. U fokusu rasprave našle su se izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, tačnije broj dana bolovanja koji pada na teret poslodavaca.

Bolovanja zbog povreda u RS skočila za 63 posto

Broj povreda na radu, kako lakših i težih, tako i onih sa smrtnim ishodom, u Republici Srpskoj i dalje raste uprkos mjerama nadležnih. Prema izvještaju revizije učinka „Mjere i aktivnosti zaštite na radu“ koji je objavila Glavna služba za reviziju javnog sektora, zbog povreda na radnom mjestu tokom posmatranog perioda potrošeno je 65.907 dana na bolovanja. Revizijom obuhvaćen period od 2021. do 2024. godine pokazuje da mjere nadležnih institucija nisu doprinijele smanjenju broja povreda.

Revizori navode da su mjere iz Strategije zaštite na radu realizovane u manjem obimu, dok su sredstva za njihovu realizaciju planirana nesrazmjerno. Pravni okvir ne omogućava jedinstveno postupanje pri identifikaciji i klasifikaciji povreda, a ljudski resursi nisu u potpunosti organizovani. Koordinacija između institucija i poslodavaca takođe nije zadovoljavajuća.

Broj lakših povreda kontinuirano raste brže od rasta broja zaposlenih, dok se broj težih povreda i onih sa smrtnim ishodom također povećava. Ovo dovodi do dužeg odsustva radnika, smanjenja radne sposobnosti, većih finansijskih izdataka, sudskih sporova i drugih negativnih posljedica. Posebno je izražen rast lakših povreda u zdravstvu, dok su teže povrede i one sa smrtnim ishodom najčešće u šumarstvu i drvnoj industriji.

Zaposleni koji dožive povredu koriste bolovanje do 30 dana koje utvrđuje porodični doktor, dok duža bolovanja odobrava komisija Fonda zdravstvenog osiguranja. Revizori navode da je u javnom sektoru 79% zaposlenih koristilo bolovanje zbog povreda, a u 2024. broj dana bolovanja povećan je za 63% u odnosu na 2021. godinu.

Bolovanje – pravo ili zloupotreba?

Ono što se pokazalo je i da je sve više radnika koji su na bolovanju, a nisu bolesni. Drugi rade i za sebe i za njih.

Pa tako, bolovanje sve češće postaje način da se produži vikend ili radi na drugom mjestu. Kontrole Fonda zdravstvenog osiguranja pokazale su – svaki drugi radnik sa bolovanja morao je nazad na posao.

“Od početka godine 83 poslodavca zatražila su vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad za 213 radnika. Njih 56 je nakon provjere vraćeno na posao, dok je za 48 radnika produženo bolovanje. Svi ostali su u međuvremenu počeli da rade pa nije bilo potrebe za vanrednom ocjenom ili je vanredna ocjena u toku”, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Koliko se umanjuje plata za vrijeme bolovanja?

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS plata za vrijeme bolovanja se isplaćuje u visini od 70 do 100 odsto u zavisnosti o kojoj bolesti je riječ.

“Plata za vrijeme bolovanja u 100 odsto iznosu se refundira za bolest ili komplikacije u vezi održavanja trudnoće, za malignu bolest i njegu djeteta oboljelog od malignih bolesti, te za dobrovoljno davanje tkiva, organa ili ćelija. Plata za vrijeme bolovanja zbog sprovođenja propisane mjere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini u skladu sa propisima kojima je uređena oblast zaštite stanovništva od zaraznih bolesti se refundira u iznosu od 90 odsto. U svim ostalim slučajevima plata se refundira 70 odsto od osnova. Napominjemo da se plata ne umanjuje za cijeli mjesec, ukoliko radnik nije bio cijeli mjesec na bolovanju, već samo za one dana kada radnik zbog bolovanja nije bio na poslu. Platu za vrijeme bolovanja do 30 dana isplaćuje poslodavac, dok za bolovanja duža od 30 dana FZO RS platu refundira poslodavcima u skladu sa zakonom”, navode u FZO RS.

Izvor: Bl portal