Zdravstvenom sistemu Unsko-sanskog kantona potrebna je hitna i korjenita reforma ili će u dogledno vrijeme doživjeti kolaps, zaključeno je na sjednici Skupštine USK, koja je održana u petak u Bihaću i na kojoj se govorilo o ovoj problematici.

 

Istaknuto je kako su gorući problemi nedostatak ljekara i medicinskog kadra, duge liste čekanja, te infrastrukturni i finansijski problemi. Zbog negativnih migracijskih trendova i masovnog odlaska stanovništva s područja Unsko-sanskog kantona, konstantno se smanjuje broj zdravstvenih osiguranika, a to se odražava na novčana sredstva koja se transferiraju u oblast zdravstva.

Istovremeno, usluge poskupljuju zbog sve starije populacije koja traži zdravstvenu skrb i njegu.

“Zavod zdravstvenog osiguranja USK se prilikom finansiranja zdravstvenih ustanova isključivo rukovodi brojem osiguranika, a taj broj je iz godine u godinu manji. Trenutno je u Sanskom Mostu registrovano 22.300 osiguranih lica, što je, recimo, za oko 400 manje u odnosu na prošlu godinu. Ostaje nam populacija koja je starija i bolesna, povećava se broj usluga koje pružamo, troškovi rastu, a sredstva su ista”, kaže Sanda Čekić, direktorica Doma zdravlja u Sanskom Mostu.

Također, jedan od gorućih problema u ovdašnjim zdravstvenim ustanovama je odlazak medicinskog kadra, a posebno ljekara specijalista, kojih je sve manje. Predsjednik Sindikata ljekara i stomatologa USK Amir Rekić upozorava da bi se u narednim godinama, usljed nedostatka stručnog kadra, zdravstveni sistem mogao urušiti.

“Ljekari odlaze mahom u inostranstvo, a razlozi su male plate, loši uslovi rada i nemogućnost napredovanja. Isto je i sa drugim medicinskim kadrom. U Kantonalnoj bolnici imamo svega dva patologa, jednog mikrobiologa, već nekoliko anesteziologa nas je napustilo i bojim se da će nam taj problem biti najveći”, kaže Rekić.

Prema riječima Murisa Halkića, ministra zdravstva u Vladi USK, problematično je što se na raspisane oglase za liječničke specijalizacije ne javlja niko od mladih ljekara.

“Biće neophodno uvesti neke mjere kako bi se privukli mladi ljekari iz drugih područja Bosne i Hercegovine tako što bi im se osigurao smještaj ili da im se plati odvojeni smještaj. To bi bila možda jedna od mjera, naravno puno je posla i problema na koje se mora efikasno odgovoriti”, istakao je Halkić. Na sjednici Skupštine USK predloženo je i uvođenje moratorijuma na zapošljavanje nemedicinskog kadra u ovdašnjem zdravstvu.

“Prekomjerno zapošljavanje takvog kadra, najčešće političkim putevima, pokazalo se kao kamen oko vrata za brojne medicinske ustanove. U toj oblasti se mora uvesti više reda”, kazala je Azra Tajić, zastupnica u Skupštini USK. Zbog problema u finansiranju zdravstvenih ustanova, u proteklim godinama Vlada USK je u mnogo navrata finansijski intervenisala.

Problem predstavlja i rascjepkanost sistema zdravstvene usluge koji je nepristupačan pacijentima.

“Mi smo prinuđeni da naše pacijente šaljemo u kliničke centre u drugim gradovima, a samo za troškove transporta godišnje izdvajamo preko dva miliona maraka, o troškovima liječenja da se i ne govori”, ističe Halkić.

Problemi u radu ovdašnjih zdravstvenih ustanova najvećim dijelom su stvoreni zbog načina finansiranja zdravstva, koje se odvija preko Zavoda za zdravstveno osiguranje USK. To je vremenom stvorilo velike poteškoće u radu zdravstvenih ustanova, čije je poslovanje opterećeno velikim dugovanjima. Najveće probleme imaju Kantonalna bolnica u Bihaću, čija akumulirana dugovanja iznose oko 16 miliona maraka, te Opća bolnica u Sanskom Mostu, koja već godinama posluje na rubu ekonomske opstojnosti.

 

izvor/FOTO:Nezavisne