Orošavanjem voćaka u cvijetu spriječava se izmrzavanje cvjetova ili plodića, jer voda na organima voćaka se smrzava oslobađajući odgovarajuću količinu topline, što je dovoljno da se temperatura podigne čak za četiri stupnjeva.

Primjena navodnjavanja u zaštiti voćaka od mraza danas se sve više koristi.

Sustavi za navodnjavanje kišenjem finim kapima kvase grane, pupoljke, cvjetove, lišće ili plodove, pri čemu se voda smrzava i pretvara u led praveći koru oko navlaženih dijelova biljaka. Treba nastojati da led obuhvati sve dijelove biljke, kako bi je cijelu što bolje zaštitio. Tim načinom moguće je zaštititi voćke od slabijih mrazeva, od -1 do -8 stupnjeva, i to u trajanju od nekoliko sati.

Voćari trebaju znaju da je općenito za drvenaste voćke kritična temperatura oko -2 ili nešto malo niža, ovisno od vrste. Predviđanje mraza je moguće putem “Keplerovog psihrometra”.

Kako predvidjeti nepogodu?
Ako se u 17 sati temperatura suhog i vlažnog termometra psihrometra križa u nekom od gusto šrafiranih kvadratića sheme predviđanja mraza, onda će do njega sigurno doći. Ako je do križanja došlo u točkastim kvadratićima, do mraza može doći, ali i ne mora, dok pri križanju u bijelim kvadratićima onda ga neće biti.

Orošavanje ili “kap po kap” – čime je bolje navodnjavati voćke?
U krajnjem slučaju, ako nemaju Keplerov psihrometar, voćari trebaju termometre za mjerenje temperature postaviti od 50 cm do visine krune. Ukoliko je vedro vrijeme i temperatura -0,5 do -1 tijekom noći ili u 24 sata (u ponoć), u sadašnjim uvjetima treba uključiti sustav za navodnjavanje umjetnom kišom. Tako možemo zaštititi koštičave voćke u cvijetu, jabučaste vrste voćaka u fenofazi “mišjih ušiju” ili ružičastih pupoljaka i druge voćne vrste u različitim razvojnim fazama.

Oslobođena toplina štiti biljke
Bit zaštite od mraza navedenom metodom sastoji se u tome što se smrzavanjem vode oslobađa izvjesna količina topline. Pri prelasku vode iz tekućeg u čvrsto stanje (led) oslobađa se oko 80 kcal/kg. Ta toplina dijelom se upija u dijelove biljaka, a djelomično se oslobađa i zagrijava okolni zrak. Tako oslobođena toplina bila bi dovoljna da zaštiti biljke od slabijih mrazeva, pod uvjetom da proces navodnjavanja i smrzavanja vode treba trajati dok postoji opasnost. Stalnim odnosno čestim navodnjavanjem stvara se novi led i oslobađa nova količina topline.

Inače, ako prekinemo s navodnjavanjem, toplina iz dijelova biljke koji su omotani ledom, naglo će se izgubiti preko leda i ti dijelovi će izmrznuti. Formirani sloj leda oko dijelova biljke također ih štiti od vanjske temperature, koja je ispod nula stupnjeva. Dužim i višekratnim orošavanjem stvara se deblji sloj leda, pa je hlađenje biljaka sporije. U tom slučaju prekidi između navodnjavanja mogu biti duži. Kvašenjem zemljišta voda se na njemu smrzava i na taj način se oslobađa jedan dio topline, koji doprinosi zagrijavanju zraka u prostoru između tla i krune biljaka.

Dužim i višekratnim orošavanjem stvara se deblji sloj leda (Foto: Depositphotos/mountainpix)
Prilikom primjene navedenog načina u zaštiti voćaka od mraza treba se pridržavati određenih pravila:

S navodnjavanjem treba započeti odmah kada se temperatura spusti ispod nula stupnjeva, jer tada postoje uvjeti za smrzavanje vode i stvaranje ledene kore na dijelovima koji se štite;

Treba upotrebljavati takve raspršivače, ili dizne, koji daju finu kišu. Kiša ne smije biti u vidu izmaglice, jer će se smrzavati u zraku te neće dovoljno navlažiti dijelove biljaka. Kapi trebaju biti oko jedan milimetar u promjeru;
Zalijevanje treba trajati dok traje nepogoda, šest do osam pa i više sati, tijekom dana ili noći, a prestaje kada se led s drveća istopi. Tada je vanjska temperatura zraka oko 1 – 2 stupnja. Ako se s navodnjavanjem ranije prekine (prije 0 stupnjeva), dolazi do naglog hlađenja štićenih dijelova, što može uzrokovati veće štete nego od mraza od kojeg smo štitili voćke

Potencijalne opasnosti
Ledena kora na dijelovima biljaka može biti debljine 1,5 do 12 mm. Formiranjem debele ledene kore postoji opasnost od lomljenja grančica i drugih dijelova voćke, te se preporučuju česta, a kratka orošavanja i vlaženje svih dijelova biljaka svakom primjenom. Preporučuje se jedno orošavanje s oko 2 mm vode/sat pritom do -3, za to od -4 do -5 stupnjevai 4 mm/sat, a ako je to ispod -6, onda intenzitet kiše treba biti oko 6 mm/sat.

Za sve raspršivače u mreži treba osigurati dobar i ujednačen tlak da bi osigurali zadovoljavajući intenzitet kiše. Veći tlak osigurava finije kapi i bolju uniformnost. Raspršivači trebaju rotirati jedan krug za svaku minutu. Uspješna zaštita bazira se na čestom kvašenju. Neki autori predlažu da dok traje mraz, raspršivači trebaju neprekidno raditi za održavanje i povećanje ledene kore na dijelovima biljaka. Kada je relativna vlažnost niska, treba početi navodnjavanje prije nepogode, za povećanje relativne vlažnosti zraka, što utječe na smanjenje isparavanja vode, a time sprječava naglo smanjenje temperature.

 

izvor:Agroklub/FOTO:Pixabay