Visoki krvni pritisak je uobičajeno stanje koje se još naziva i hipertenzija.

Kako navodi klinika Mejo, ako imate visok krvni pritisak, sila pritiska krvi na zidove arterija je prevelika

Srce mora da radi više kako bi pumpalo krv, prenosi portal Eat This, Not That.

– Redovne posjete ljekaru se preporučuju jer prva stvar koju će učiniti je provjera krvnog pritiska – kaže dr Jagdiš Kubkandan.

– Većina odraslih Amerikanaca ima visok krvni tlak. Međutim, većina možda ne zna da ga ima ili ne može da ga kontroliše. Nažalost, visoki krvni pritisak ima negativne efekte na naše organe i kratkoročno i dugoročno. Kao rezultat toga, za više od pola miliona smrtnih slučajeva u SAD hipertenzija je direktni uzrok. Prema najnovijim studijama, svijest o visokom krvnom pritisku i liječenju su u opadanju i postoji hitna potreba da se probudi svijesti o ovom stanju – rekao je doktor.

Iako znakovi visokog krvnog pritiska mogu da ne budu prepoznati dr Kubkandani objašnjava da „ako je visok krvni pritisak ozbiljan i težak, kod pojedinaca se mogu pojaviti neki simptomi“.

– Međutim, ne treba čekati da se se simptomi pojave već bi trebalo redovno voditi računa o svom zdravlju i posjećivati ljekara – dodao je doktor.

Znakovi koji ukazuju na hipertenziju su sljedeći:

Bol u grudnom košu

Bol u grudnom košu je simptom koji će se vjerovatno pojaviti sa ili bez drugih simptoma tokom hipertenzivne krize.

Međutim, kod većine ljudi sa hipertenzijom, to nije uobičajeno opažen simptom tokom rutinskih pregleda.

Bol u grudnom košu je vjerovatniji s ekstremno visokim krvnim pritiskom, posebno kada osoba možda ima srčani udar.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti navode da „visok krvni pritisak može da oštetiti vaše arterije čineći ih manje elastičnima, što smanjuje dotok krvi i kiseonika u vaše srce i dovodi do bolesti srca.

Osim toga, smanjeni dotok krvi u srce može da prouzrokuje bol u grudnom košu, srčani udar, koji se događa kada je dotok krvi u vaše srce blokiran i srčani mišić počinje da odumire bez dovoljno kiseonika.

Što je duže protok krvi blokiran, to je veće oštećenje srca.

Zatim, može da dođe i do srčanog zastoja, stanje koje znači da vaše srce ne može da pumpa dovoljno krvi i kiseonika ka drugim organima.

Problemi sa disanjem

– Postoji više objašnjenja za bol u grudima – naglašava dr Kubkandani.

Visok krvni pritisak može da utiče na krvne sudove čineći ih manje fleksibilnima, što dovodi do smanjenog protoka krvi u srce, što prouzrokuje bol u grudima.

Tokom hipertenzivne krize, ovaj stres može da se poveća što dovodi do nedostatka vazduha i kiseonika.

Isto tako, ljudi mogu da dožive srčani udar što može da dovede do povećane potrebe za kiseonikom i poteškoćama sa disanjem.

Ako imate kratak dah, možda imate određenu vrstu visokog krvnog pritiska.

Plućna hipertenzija je vrsta visokog krvnog pritiska koji utiče na plućnu arteriju i desnu stranu srca.

U jednom obliku plućne hipertenzije, koja se naziva plućna arterijska hipertenzija (PAH), krvni sudovi u plućima su suženi, blokirani ili uništeni.

Oštećenje usporava protok krvi kroz pluća, a krvni pritisak u plućnim arterijama raste.

Srce mora jače da radi kako bi pumpalo krv kroz pluća.

Dodatni napor na kraju prouzrokuje slabljenje srčanog mišića i njegovo otkazivanje.

Kod nekih se ljudi plućna hipertenzija polako pogoršava i može da bude opasna po život.

Glavobolja

Prema mišljenju dr Kubkandaniju, „glavobolje mogu da se pojave zbog vrlo visokog krvnog pritiska koji je deo hipertenzivne krize i treba da se smatra hitnim medicinskim slučajem“.

On dalje objašnjava da kada se pojavi hipertenzivna kriza ili ekstremno visok krvni pritisak, to može da prouzrokuje prekomjerni pritisak na mozak, što često dovodi do „curenja“ krvi iz krvnih sudova u mozgu.

– Takve glavobolje su po prirodi pulsirajuće i mogu da se pogoršaju sa stresnim aktivnostima – navodi doktor.

Najbolji dokaz je to što pokazuje da visok krvni pritisak ne prouzrokuje glavobolju ili krvarenje iz nosa, osim u slučaju hipertenzivne krize, kada je krvni pritisak 180/120 mm Hg ili viši.

Ako je vaš krvni pritisak neuobičajeno visok i imate glavobolju ili krvarenje iz nosa i ne osjećate se dobro, sačekajte pet minuta i ponovite mjerenje.

Ako vaše očitanje ostane na 180/120 mm Hg ili više, obavezno se javite ljekaru.

Ukoliko imate jake glavobolje ili krvarite iz nosa i inače se ne osjećate dobro, obratite se svom ljekaru jer to mogu da budu simptomi drugih zdravstvenih stanja.

Vrtoglavica

– Konfuzija, vrtoglavica, napadi slični glavoboljama, pritisak na mozak i abnormalni dotok krvi u mozak mogu da dovedu do simptoma povezanih s mozgom tokom hipertenzivnih kriza ili kada je krvni pritisak loše kontrolisan – navodi doktor.

Neki ljudi mogu da doživjeti moždani udar ili krvarenje u mozgu zbog hipertenzije gdje ovi simptomi mogu da postanu izraženiji i mogu da se pogoršaju.

Opservacijske studije pokazuju da visok krvni pritisak u srednjim godinama života, od 40-ih do ranih 60-ih, povećava rizik od kognitivnog pada kasnije u životu.

Problemi sa govorom

Iako mnogi od ovih simptoma nisu dobro shvaćeni i razloge koji stoje iza takvih simptoma potrebno je dodatno istražiti, neki ukazuju da mehanički stres na zidove krvnih sudova vjerovatno dovodi do pritiska ili oštećenja krvnih sudova i nerava.

Kao rezultat, pojedinci mogu da imaju poteškoća sa govorom ili mogu da imaju abnormalnosti kada je u pitanju vid tokom hipertenzije.

Ovi simptomi takođe postaju zbunjujući jer mnogi ljudi sa visokim krvnim pritiskom imaju i druge bolesti koje mogu da utiču na tjelesnu funkciju, na primjer, osobe mogu da imaju dijabetes sa hipertenzijom, a on ima tendenciju da utiče na vid.

Visoki krvni pritisak može da prouzrokuje promjene vida, a Američko udruženje za srce kaže da“ oči imaju mnogo sitnih krvnih sudova i da kada su podvrgnute dugoročnim efektima visokog krvnog pritiska, mogu da se razviju sjedeća stanja: oštećenje krvnih sudova – retinopatija, nedostatak dotoka krvi u mrežnjači što dovodi do zamućenog vida ili potpunog gubitka vida“.

Osim što ugrožava anatomiju oka, visoki krvni pritisak može da prouzrokuje i moždani udar, koji može da oštetiti očni nerv ili područje mozga odgovorno za obradu slika.

 

izvor:Agencije/FOTO:Pixabay