Devet od 10 ljudi koji dožive iznenadni srčani zastoj van bolnice umiru, i to često u roku od nekoliko minuta, a prepoznavanje karakterističnih simptoma koji se mogu pojaviti prije srčanog zastoja može da spasi život. Ti karakteristični simptomi se, kako pokazuju istraživanja, razlikuju kod muškaraca u odnosu na žene.

Postoji pogrešno vjerovanje da iznenadni srčani zastoj nikada nema simptome. Međutim, kod muškaraca je glavni simptom prije srčanog zastoja neočekivani bol u grudima, dok je kod žena neočekivano otežano disanje.

Ovi znaci mogu se javiti 24 sata prije iznenadnog srčanog zastoja.

Čak 50 odsto muškaraca i žena prijavljuje ove upozoravajuće simptome prije srčanog zastoja – kaže za The Healthy dr Sumit Čug, medicinski direktor Centra za srčani ritam na Odjeljenju za kardiologiju i autor studije koja je objavljena u časopisu Lancet Digital Health 2023. godine.

Šta je srčani zastoj

Srčani zastoj se javlja kada srce neočekivano prestane da pumpa krv. Do njega dolazi kada osoba doživi iznenadni kolaps i gubitak svijesti jer srce prestane da kuca i ne može da pumpa krv kako bi snabdijevalo ostale organe kiseonikom.

U srčanom zastoju srce prestaje da kuca, što dovodi do toga da ne može da pumpa krv u tijelo. Bez pravilnog funkcionisanja srca, mozak i vitalni organi ne mogu normalno da rade, što dovodi do iznenadnog kolapsa.

Srčani zastoji uzrokovani su određenim vrstama aritmija ili abnormalnostima srčanog ritma koje sprečavaju srce da pumpa krv.

U mnogim slučajevima, srčani udar može da poveća rizik od razvoja srčanog zastoja.

Gubitak svijesti prvi očigledan znak srčanog zastoja

Prvi očigledan znak srčanog zastoja često je gubitak svijesti. Nakon toga postoji 10 odsto šanse za smrt za svaki minut koji prođe, a u roku od 10 minuta većina ljudi premine.

Međutim, prepoznavanje ranih znakova upozorenja moglo bi značajno da poboljša šanse za preživljavanje.

Dr Čug i njegove kolege sproveli su studije u nekoliko okruga, u okviru kojih su tražili pojedinačne simptome i skupove simptoma prije iznenadnog srčanog zastoja i uporedili ove nalaze sa simptomima ljudi koji su takođe tražili hitnu medicinsku pomoć, ali nisu imali srčani zastoj.

Polovina od 823 osobe koje su doživjele iznenadni srčani zastoj, kojem je svjedočio prolaznik ili stručnjak hitne medicinske pomoći u Kaliforniji, doživjela je barem jedan karakterističan simptom 24 sata ranije. Studija iz Oregona pokazala je slične rezultate.

Dr Čug kaže da većina ljudi ignoriše ove simptome, ali da pozivanje Hitne pomoći može da bude spas:

Samo 20 odsto ljudi koji dožive ove simptome prije srčanog zastoja pozovu Hitnu pomoć, ali su imali šest puta veće preživljavanje od 80 odsto onih koji to ne urade.

On napominje i da su upozoravajući simptomi važni, ali da nisu svi slučajevi bola u grudima ili kratkog daha preteča srčanog zastoja.

Moramo da kombinujemo druge karakteristike sa upozoravajućim simptomima kako bismo pomogli ljudima da shvate da li vjerovatno doživljavaju srčani zastoj i da li im je potrebna hitna pomoć. To može uključivati visok krvni pritisak, dijabetes ili druge osnovne bolesti – navodi dr Čau.

Ako se osjeti neočekivani bol u grudima ili otežano disanje, odmah treba potražiti medicinsku pomoć, posebno ukoliko postoji i srčana bolest.

FOTO: FREEPIK

Simptomi srčanog zastoja

iznenadni kolaps,

gubitak svijesti,

nemogućnost disanja,

prestanak otkucaja srca,

bol u grudima ili kratak dah prije nesvjestice,

omaglica prije kolapsa.

Uzroci srčanog zastoja

Nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja.

Srčani udar jedan je od primarnih razloga zbog kojih bi neko mogao da doživi srčani zastoj, ali i druga stanja mogu da dovedu do toga da srce prestane da kuca:

Aritmije – abnormalni srčani ritmovi, kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija

Urođene srčane mane i valvularne bolesti srca

Hipoksija – nizak nivo kiseonika

Hipotermija – niska tjelesna temperatura

Mali volumen krvi

Pretjerano visok ili nizak nivo kalijuma u krvi, sa mogućim teškim disbalansom magnezijuma i kalcijuma

Hipoglikemija – nizak šećer u krvi

Plućna embolija – krvni ugrušak u arterijama pluća

Tamponada srca – nagomilavanje tečnosti oko srca

Pneumotoraks – kolapsirana pluća.

Zastoj srca zahtijeva hitnu kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) kako bi se spriječila smrt. Svako može da uradi CPR dok pomoć ne stigne.

Da bi se izvršila reanimacija, treba snažno i brzo pritiskati centar grudnog koša osobe oko 100 do 120 puta u minuti. Ovo pomaže u održavanju protoka krvi u tijelu.

Potrebno je što prije nabaviti i automatizovani eksterni defibrilator (AED). Ovaj uređaj za spasavanje života može da isporuči električni udar kako bi ponovo pokrenuo srce. Javne zgrade, kao što su željezničke stanice, aerodromi, teretane i poslovne zgrade, često imaju AED na raspolaganju.

I srčani udar i srčani zastoj mogu biti fatalni, ali se njihovi ishodi razlikuju. Srčani udari su češći, ali nije svaki srčani udar smrtonosan.

S druge strane, srčani zastoj je uvijek smrtonosan bez liječenja. Bez brze CPR, ljudi ne mogu preživjeti srčani zastoj. Procjenjuje se da 60 do 80 odsto ljudi koji dožive srčani zastoj van bolnice podlegnu svom stanju. Zato su davanje CPR-a i korišćenje AED-a što je prije moguće od suštinskog značaja kada neko doživi srčani zastoj, piše Blic.

Izvor: Srpska info