Povodom 3. marta – Svjetskog dana sluha, iz bijeljinske bolnice saopšteno je da je ove godine poseban akcenat stavljen na djecu i adolescente, uz upozorenje na sve češća oštećenja sluha izazvana prekomjernom izloženošću buci i nepravilnom upotrebom slušalica.

Tim povodom, u Osnovnoj školi „Knez Ivo od Semberije“ održano je stručno i uzrastu prilagođeno predavanje o značaju očuvanja sluha. Predavanju su prisustvovali učenici od drugog do devetog razreda, koji su pokazali veliko interesovanje za temu i aktivno učestvovali u razgovoru.

Prema riječima pomoćnika direktora Miodraga Savića, predavanje je bilo izuzetno korisno i po prvi put organizovano u ovoj obrazovnoj ustanovi.

„U nastavi ne koristimo slušalice, ali djeca ih van škole masovno upotrebljavaju, posebno bežične, često pojačavajući zvuk iznad dozvoljenog nivoa. Primjećujemo da sve češće govore povišenim tonom, što može biti posljedica navike ili početnog oštećenja sluha. Zato je važno da ih na vrijeme edukujemo i skrenemo pažnju da glasno slušanje muzike nije bezazleno. Zahvalni smo bolnici na ovom korisnom predavanju, koje je značajno i za učenike i za nastavnike“, rekao je Savić.

Predavanje je održala dr sci. med. Ivana Maletić Sekulić, surdoaudiolog iz bijeljinske bolnice, koja se bavi dijagnostikom sluha i govora. Osnove znakovnog jezika osnovcima je predstavila Biljana Mitrović, medicinska sestra obučena za komunikaciju sa gluvim i nagluvim osobama.

„Cilj predavanja jeste da osnaži djecu, roditelje i nastavnike da na vrijeme prepoznaju rane znakove problema i obrate se pedijatru, ljekaru ili surdoaudiologu. Djeca danas provode sate sa slušalicama na ušima. Problem je što oštećenje sluha ne boli i ne dolazi naglo – dolazi tiho. Kada primijetimo da dijete slabije reaguje, traži da ponovimo rečenicu ili pojačava zvuk, oštećenje je često već prisutno“, upozorila je dr Maletić Sekulić.

Ona dodaje da briga o sluhu počinje prevencijom – smanjenjem jačine zvuka, ograničenjem vremena korišćenja slušalica i pravovremenom reakcijom na prve simptome, jer sluh se ne može vratiti, ali se može sačuvati.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 90 miliona djece i adolescenata u svijetu živi sa nekim oblikom gubitka sluha, a 60 odsto tih slučajeva moglo se spriječiti jednostavnim i dostupnim preventivnim mjerama.

Rana, precizna i sveobuhvatna dijagnostika sluha i govora od presudnog je značaja za uredan neurološki, kognitivni i jezički razvoj djeteta. Ukoliko se oštećenje ne prepozna na vrijeme, može dovesti do kašnjenja u razvoju govora, problema u artikulaciji, smanjene pažnje, otežanog praćenja nastave i slabijeg školskog uspjeha.

U bijeljinskoj bolnici redovno se sprovodi skrining sluha kod novorođenčadi i djece, što predstavlja ključnu preventivnu mjeru u ranom otkrivanju poremećaja i pravovremenom uključivanju u dalji dijagnostički i rehabilitacioni tretman. Tokom prethodne godine, zahvaljujući ovim metodama, otkriveno je oštećenje sluha kod tri novorođenčeta.

U kliničkoj praksi Odjeljenja za ORL bijeljinske bolnice kod djece se najčešće dijagnostikuju provodna oštećenja sluha uzrokovana sekretornim otitisom, ali se registruju i senzorineuralna oštećenja različitog stepena, urođene ili stečene etiologije. Jedan od prvih simptoma oštećenja sluha, kako kod djece tako i kod odraslih, jeste tinitus – zujanje u ušima.

Izvor: Desavanja u Bijeljini