Umjerenost je ključ svega, ali stručnjaci upozoravaju da postoje navike koje bi, kada je zdravlje srca u pitanju, trebalo svesti na minimum ili potpuno izbaciti. Ne zato što su zabranjene, već zato što dugoročno rade protiv vas, tiho i uporno.

Bez hrane i pića tijelo ne može da funkcioniše, ali paradoks je u tome što upravo ono što svakodnevno unosimo često predstavlja najveći teret za srce. Dok su pušenje, fizička neaktivnost i masna ishrana odavno označeni kao rizični faktori, postoje i navike koje djeluju bezazleno, a zapravo ozbiljno ugrožavaju kardiovaskularni sistem.

Kardiokirurg Džeremi London izdvojio je četiri stvari koje, prema njegovim riječima, najviše opterećuju srce.

Brza hrana

Ništa novo, ali vrijedi ponoviti. Brza hrana nije prava hrana. Prema riječima dr Londona, većina proizvoda iz lanaca brze ishrane zapravo su industrijski obrađeni jestivi proizvodi, puni aditiva, rafinisanih ugljenih hidrata i loših masti. Takva kombinacija podstiče hronične upale u organizmu i dugoročno oštećuje krvne sudove i srce.

Gazirana pića

Bilo da su obična ili dijetalna, gazirana pića dr London naziva “tečnom smrću”. Jedna limenka često sadrži i do deset kašičica šećera ili ekvivalentnu količinu kukuruznog sirupa. Posljedice su nagli skokovi šećera u krvi, porast triglicerida, povećan rizik od gojaznosti i dijabetesa, a samim tim i veći rizik od srčanih bolesti.

Iako se godinama promoviše kao zdrava namirnica bogata kalcijumom i proteinima, kravlje mlijeko sadrži i značajnu količinu zasićenih masti koje mogu povisiti holesterol i povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Dr London ukazuje i na činjenicu da je čovjek jedini sisar koji nastavlja da pije mlijeko i nakon djetinjstva, i to mlijeko druge vrste, što dodatno otvara pitanja o dugoročnim efektima.

“Alkohol je toksičan za svaku ćeliju u našem tijelu”, tvrdi dr London.

Čak i povremena, umjerena konzumacija može imati negativan efekat na srce. Iako se često pominju studije koje govore o navodnim koristima male količine vina, kardiolozi upozoravaju da su takva istraživanja često metodološki slaba ili finansirana od strane industrije.

Izvor: Srpska info