Uvođenjem skrininga na postporođajnu depresiju u domovima zdravlja širom Republike Srpske daje se ogromna podrška majkama, koje poslije porođaja najčešće i dolaze na kontrole u ove ustanove, a rana detekcija je prvi korak ka prepoznavanju i liječenju ove dijagnoze.

Inače, Ministarstvo prosvjete i kulture Republici Srpskoj je u junu ove godine donijelo program promocije mentalnog zdravlja građana za period 2025-2027. godine, te Akcioni plan kojim se definiše nastavak skrininga na postporođajnu depresiju kao dio sistemskih mjera zaštite mentalnog zdravlja majki i porodice.

Dragana Kovačić Jošić, iz Centra za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO, kaže da oni podržavaju donošenje ovog programa, jer su to koraci od suštinske važnosti za očuvanje mentalnog zdravlja žena u najosjetljivijem periodu njihovog života, ali i za zaštitu zdravlja djece i čitavih porodica.

– Ovi dokumenti potvrđuju da je mentalno zdravlje majki prepoznato kao javnozdravstveni prioritet, a planirane mjere, uključujući uvođenje redovnog skrininga u domovima zdravlja i reviziju Metodološkog uputstva, predstavljaju važan korak ka pravovremenom prepoznavanju i liječenju postporođajne depresije – ističe Kovačić Jošićeva.

Podsjeća da su u novembru prošle godine resornom ministarstvu uputili zvaničnu inicijativu za nastavak sprovođenja obaveznog skrininga, naglašavajući hitnost rane detekcije i pružanja podrške ženama u perinatalnom periodu.

– Kao što često ističemo, postporođajna depresija je najčešća komplikacija nakon poroda, od koje pati oko 20 odsto žena, a veliki broj slučajeva ostaje neprepoznat i neliječen. Zbog toga pozdravljamo odluku Ministarstva da kroz Akcioni plan uvede redovan skrining na depresiju u perinatalnom periodu u najmanje deset jedinica lokalne samouprave i revidira Metodološko uputstvo za skrining. Ta odluka je jako bitna za sve trudnice i porodilje, jer to znači da u okviru redovne zdravstvene njege imate pristup i skriningu na postporođajnu depresiju kao važnoj preventivnoj mjeri u očuvanju mentalnog zdravlja – istakla je ona, dodajući da se pokazalo da je rana detekcija ključna i da je oporavak brži i kraći ukoliko se na vrijeme reaguje.

Navodi da se Edinburška skala za postporođajnu depresiju (EPDS), upitnik pomoću kojeg se sprovodi skrining, sastoji od 10 pitanja, a efikasan je način za prepoznavanje rizika za postporođajnu depresiju, laka je za korišćenje i potvrđen skrining alat.

– Skrining na postporođajnu depresiju je od velikog značaja jer omogućava da se simptomi prepoznaju na vrijeme i da majka dobije podršku prije nego što stanje postane ozbiljnije. Pravovremenom reakcijom čuva se mentalno zdravlje žene, povoljno se utiče na odnos majke i djeteta, što znamo da je ključno za dijete, a koristi osjeća i cijela porodica. Na taj način skrining postaje ključan korak u očuvanju zdravlja i dobrobiti majke i djeteta. Zbog toga je važno da skrining na postporođajnu depresiju kao preventivni alat bude dio zdravstvenog sistema u cijeloj BiH, te smo inicijative na uvođenje skrininga uputile i Vladi Brčko distrikta i Federalnom ministarstvu zdravstva – pojašnjava Kovačić Jošićeva.

Planiraju, navodi, tražiti podatke od domova zdravlja i Ministarstva o tome da li je uveden ovaj skrining. Međutim, s obzirom na to da je Program objavljen relativno skoro, smatraju da je još rano.

Kako kaže Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, skrining na postporođajnu depresiju u domovima zdravlja bio bi ogromna podrška majkama, jer upravo tu najčešće dolaze na kontrole poslije porođaja.

– Jedan jednostavan upitnik ili razgovor sa stručnjakom može pomoći da se na vrijeme prepoznaju simptomi – od tuge i iscrpljenosti, do osjećaja krivice i teškoća u povezivanju s bebom. Postporođajna depresija nije samo prolazni ‘baby blues’, niti puka posljedica hormonskih promjena. To je ozbiljna dijagnoza koja može ugroziti i majku i dijete – ističe za Nezavisne Savanović Zorićeva.

Naglašava da neliječena depresija povećava rizik od hroničnih mentalnih poremećaja, narušava partnerske odnose, a kod djeteta može ostaviti posljedice na emocionalni i kognitivni razvoj.

– U najtežim slučajevima može dovesti i do suicidalnih misli i postupaka, pa je zato pravovremeno prepoznavanje od životne važnosti. Imala sam priliku raditi sa ženom koja je mjesecima vjerovala da je ‘loša majka’ jer nije osjećala radost uz svoje dijete. Sama se borila s mislima da nije vrijedna i da bebi možda ne bi bilo bolje uz nju. Tek nakon skrininga i razgovora dobila je pravu dijagnozu i podršku, a i danas je stabilna, povezana sa svojim djetetom, dok je njen partnerski odnos znatno bolji – kaže Savanović Zorićeva.

Nažalost, ističe ona, u našem društvu žene s ovim problemom često nailaze na osudu i nerazumijevanje, uz komentare tipa “imaš zdravu bebu, šta ti fali”.

– Upravo zato je dostupnost skrininga dvostruko važna – ne samo da omogući rano otkrivanje i liječenje, već i da razbije stigmu i pokaže da postporođajna depresija nije slabost, nego bolest koja se može i mora liječiti. Važno je naglasiti da blagovremeno prepoznavanje može doslovno spasiti život majke, sačuvati djetetov razvoj i stabilnost cijele porodice – zaključuje ona.

Prema riječima Kovačić Jošićeve, žene još uvijek ne pričaju otvoreno o ovoj temi, ali ističe da ih trudnice i porodilje mogu kontaktirati, te podijeliti iskustva o tome da li im je prilikom posjeta domovima zdravlja ponuđen skrining na postporođajnu depresiju, na koji način, kakav im je bio rezultat itd., i to na mejl: [email protected] ili putem fejsbuka.

Izvor: Nezavisne