Duga putovanja automobilom asociraju nas na umor, mučninu, bol u leđima ili neki drugi vid nelagodnosti. Iako većina tih simptoma djeluje bezazleno, sve su to načini na koje tijelo reaguje na dugotrajno sjedenje, ograničeno kretanje, neuobičajene navike u ishrani i manjak svježeg vazduha. Dobra vijest je da većina tih problema može da se spriječi ili ublaži ako na vrijeme reagujemo.

Dok sati prolaze na putu, naše tijelo prolazi kroz niz promjena. Neke su manje neprijatne, druge potencijalno opasne, ali srećom, sve se mogu ublažiti uz nekoliko jednostavnih koraka koje možete preduzeti da bi putovanje na određenu destinaciju prošlo bez komplikacija:

Umor

Dok putnici često mogu da odspavaju tokom duge vožnje, za vozača je pospanost ozbiljan rizik. Procjenjuje se da je značajan procenat saobraćajnih nesreća posljedica umora za volanom. Osim mentalnog naprezanja zbog vožnje, umor može biti podstaknut i vibracijama sjedišta, kao i monotonim zvucima poput brujanja motora i točkova. Neke studije su pokazale da se pospanost može javiti čak tokom prvih 15 minuta vožnje.

Osim fizičkog zamora, dizajn enterijera nekih savremenih automobila, čiji je cilj da bude što udobniji, može nesvjesno doprinijeti pospanosti. Provjetravanje vozila, redovne pauze (najmanje svaka dva sata) i dovoljno sna noć prije puta ključni su za sprečavanje pospanosti tokom vožnje.

Mučnina

Oko trećine ljudi osjeća mučninu u automobilu koja može da varira od blage nelagodnosti do povraćanja. Ova pojava nastaje zbog neusklađenosti između onoga što oči vide i onoga što unutrašnje uho osjeća. Mozak tu neusaglašenost tumači kao znak trovanja, pa u cilju zaštite može zaustaviti kretanje hrane kroz digestivni trakt, što dovodi do mučnine.

Sjedenje na suvozačkom mjestu i gledanje pravo ispred sebe, izbjegavanje čitanja, gledanja u telefon ili pomjeranja glave i uzimanje lijekova protiv mučnine može da pomogne. Vozači obično ne pate od ove pojave, jer su oni ti koji kontrolišu kretanje vozila.

Problemi sa varenjem i nelagodnost u stomaku

Dugo sjedenje, promjene u ishrani i manjak aktivnosti mogu remetiti varenje. Mnogi unose manje vode kada putuju, preskaču obroke ili jedu u neobično vrijeme. Uz to, hrana koju jedemo kada putujemo često je visokokalorična i ne sadrži dovoljno vlakana.

Sve to, uz dugotrajno sjedenje, može usporiti kretanje sadržaja kroz crijeva i dovesti do nadimanja, gasova i zatvora. Izlazak iz vozila na svaka dva do tri sata i kratka šetnja ili istezanje mogu biti od pomoći. Takođe, redovan unos tečnosti i biranje lakših grickalica – poput voća i orašastih plodova, su jednostavna rješenja da se stomak umiri.

Ukočenost i bolovi u tijelu

Zategnuta ramena, bol u leđima i ukočene noge su najčešći problemi sa kojima se i putnici i vozači susreću. Dugi sati u sjedećem položaju, posebno ako on nije usklađen s prirodnom krivinom kičme, dovode do mišićno-skeletnih problema, od bolova u donjem dijelu leđa do napetosti u vratu i simptoma sličnih išijasu.

Da biste spriječili nelagodnosti, pravite pauze za istezanje i kratku šetnju najmanje svaka dva sata.

Slab protok krvi i rizik od ugrušaka

Dugo sjedenje može usporiti protok krvi, posebno u nogama. Kod nekih ljudi to može dovesti do duboke venske tromboze (DVT), stanja u kojem se stvara krvni ugrušak u dubljim venama. U rijetkim slučajevima, takav ugrušak može dospjeti do pluća i izazvati plućnu emboliju, prenosi “Telegraf”.

Rizik raste ako se u automobilu sjedi neprekidno više od četiri sata, jer mišići ne pomažu venskoj cirkulaciji, što otežava povratak krvi ka srcu. Zato je preporučljivo praviti pauze, izbjegavati nošenje tijesne odjeće, piti dovoljno vode i nositi kompresivne čarape ako ste podložniji problemima sa cirkulacijom.

Izvor: Bl portal