Prva Banka humanog mlijeka u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske, koja postoji nepune dvije godine, u svakom momentu ima dovoljne količine mlijeka, a broj donora ne zaostaje, te, kako kažu sagovornici, ona je opravdala svoje postojanje.

Naime, cilj osnivanja Banke jeste da se prijevremeno rođenoj i teško bolesnoj djeci, kojoj nije dostupno majčino mlijeko – osigura donirano mlijeko.

Vladimir Mirošljević, načelnik Klinike za dječje bolesti u UKC RS, u okviru koje radi Banka, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da u ovoj zdravstvenoj ustanovi postoji dovoljan broj majki donora i, kako kaže, imaju dovoljne količine mlijeka na zalihama.

“Imamo dovoljne količine pasterizovanog mlijeka u svakom momentu, koje je spremno za mališane kojima je neophodno”, kazao je Mirošljević i istakao da je Banka opravdala svoje postojanje i da će se sigurno još više razvijati u narednom periodu.

Kako je pojasnio, broj majki koje su donori je promjenjiv, jer se to stalno mijenja.

“Nekada ih je dvije, nekada deset”, kazao je Mirošljević i dodao da je najbitnije da je ovaj projekat zaživio u UKC RS.

Amela Filipović, predsjednica Udruženja roditelja prijevremeno rođene djece u Republici Srpskoj “Mrvice”, istakla je za “Nezavisne novine” da je Banka humanog mlijeka od velikog značaja za sve porodilje, a posebno za porodilje koje prijevremeno rode.

“Za bebe mrvice je najbitnije to mlijeko humano donirano, zato što majke koje se prijevremeno porode nemaju u tom trenutku dovoljne količine, a često od stresa nemaju mlijeko, odnosno ne uspostavi se laktacija”, kazala je Filipovićeva.

Dodala je da je za bebice koje su rođene prije vremena od velikog značaja postojanje Banke, jer, kako kaže, u tom trenutku se one bore sa raznim izazovima, pa ističe da im je najbitnija ta hrana, jer je to najbolja hrana za njihov imunitet.

“Smatramo da je projekat Banka humanog mlijeka najbitniji za našu djecu, za njihov budući razvoj. Drago mi je da je Banka zaživjela, da imamo dovoljno donora, da sve bebice dobiju donirano humano mlijeko jer je to ono nešto najvažnije u njihovim prvim danima borbe”, kazala je Filipovićeva.

Sonja Đurić Bosnić, doktorica na Klinici za dječje bolesti u UKC RS, a koja je bivša donorka, kazala je za “Nezavisne novine” da je sedam mjeseci donirala mlijeko u Banku, te ističe da se na to odlučila upravo iz razloga zato što joj je to bio drugi porod, pa je, kako kaže, bila upoznata kako lako i brzo postići dobru laktaciju.

“Nije mi bilo teško da se odlučim na to, tako da sam se obratila Banci, gdje su radnici UKC RS dostavili na moju kućnu adresu jedan upitnik koja sam ispunila, nakon čega sam uradila osnovne mikrobiološke analize, da bi mi nakon toga dostavili sterilne bočice, ali i sredstva za dezinfekciju i uputili me kako da čuvam mlijeko. Kada se skupi potreba količina od dva litra, javim se radnicima Banke i oni su dolazili na kućnu adresu i preuzimali donirano mlijeko”, istakla je Đurić Bosnićeva za “Nezavisne novine”.

Donor mlijeka može biti svaka zdrava punoljetna majka čije je dijete uzrasta do 12 mjeseci, dobro napreduje u tjelesnoj masi, te kod koje nema kontraindikacija za doniranje mlijeka.

Mlijeko ne mogu donirati žene koje imaju infekciju ili pozitivne serološke nalaze na viruse ili koje odbijaju da se urade serološke analize, koje konzumiraju drogu ili alkohol, određene lijekove koji se izlučuju majčinim mlijekom, te žene koje su u unazad šest mjeseci radile tetovaže, pirsing ili su primile transfuzije krvnih derivata tokom posljednjih mjeseci ili su bile primaoci organa.

Podsjetimo, sredstva za osnivanje prve Banke humanog mlijeka u Srpskoj prikupljena su u sklopu humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” krajem 2020. godine, a sredstva su donirali građani i Vlada Republike Srpske.

Inicijator akcije bilo je Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece u Republici Srpskoj “Mrvice”

Izvor: Nezavisne / Autor: Dajana Vujatović