Proteini učestvuju u izgradnji mišića, kože, enzima i hormona i igraju esencijalnu ulogu u svim tjelesnim tkivima. Nedostatak proteina dovodi do različitih zdravstvenih problema, dok nizak unos proteina takođe može izazvati suptilne promjene u vašem tijelu tokom vremena.

Nedostatak proteina znači da vaš unos nije u stanju da zadovolji potrebe vašeg tijela. Procjenjuje se da milijardu ljudi širom svijeta ima problem zbog neadekvatnog unosa proteina. Premalo proteina može izazvati promjene u sastavu tijela koje se razvijaju tokom dužeg vremenskog perioda, kao što je gubitak mišića.

Najteži oblik nedostatka proteina poznat je kao kvašiorkor. Najčešće se javlja kod djece u zemljama u razvoju gdje su glad i neuravnotežena ishrana uobičajeni. Neki od simptoma mogu početi da se javljaju čak i kada je nedostatak proteina marginalan.

Oticanje dijelova tijela

Jedan od najčešćih znakova da ne unosite dovoljno proteina je oticanje pojedinih dijelova tijela, posebno stomaka, dlanova, nogu i stopala. Otok može objasniti nedostatak albumina i drugih proteina koji cirkulišu u krvi i sprečavaju akumulaciju tečnosti u tkivu. Albumin je najzastupljeniji protein u tečnom dijelu krvi ili plazme. Međutim, do otoka može doći i zbog drugih zdravstvenih tegoba, pa je svakako neophodna konsultacija sa ljekarom ako je to jedini simptom koji primjetite.

Promjene raspoloženja

Mozak prenosi informacije koristeći jedinjenja koja se zovu neurotransmiteri. Mnoga od ovih jedinjenja se sastoje od aminokiselina koje potiču iz proteina koje jedemo. Nedostatak proteina u ishrani takođe može značiti manje ovih jedinjenja koja prenose signale koji rezultiraju promjenama raspoloženja. Među takve molekule ubrajamo dopamin i serotonin, čiji nedostatak izaziva letargiju, depresiju, pa čak i agresiju. Najbolje je jesti zdravu dozu proteina za doručak kako biste osigurali da započnete dan sa dovoljno neurotransmitera i izbjegli anksioznost povezanu sa nedostatkom proteina.

Problemi sa kosom, kožom i noktima

Kosa, nokti i koža su napravljeni od proteina kao što su elastin, kolagen i keratin. Ovo su tri najzastupljenija proteina u tijelu, a svi se proizvode od aminokiselina koje unosimo putem proteina. Kada tijelo nema dovoljno aminokiselina da proizvodi ove proteine, kosa, koža i nokti postaju suvi, a koža se ljušti i ljušti. Rezultat može biti ne samo tanka kosa i slabi nokti, već i bolne suve tačke na koži. Ako niste sigurni šta uzrokuje ove probleme, pokušajte da dodate više proteina u svoju ishranu.

Umor i slabost

Samo jedna nedjelja neunošenja dovoljno proteina može uticati na mišiće odgovorne za držanje i kretanje, posebno ako ste stariji od 55 godina. Ako se nizak unos proteina nastavi, mišići mogu patiti i početi da se razgrađuju tako da tijelo ima dovoljno energije i resursa da proizvodi druge molekule. Kao rezultat, snaga se smanjuje, a metabolizam se usporava. Može doći i do anemije, a tada ćelije ne dobijaju dovoljno kiseonika i to vas čini još umornijim.

Glad

Čak i ako ste unijeli dovoljno ugljenih hidrata i masti, mogli biste brzo da osjetite glad. Razlog tome je što nas proteini najduže drže sitima, a to su potvrdile i brojne studije. Pokušajte da dodate više proteina u doručak i ručak kako biste jeli manje tokom dana, a ako to ne možete da uradite sa hranom, koristite proteinska pića. Samo pazite da odaberete one koje nemaju puno dodatog šećera jer mogu biti prave kalorijske bombe.

Rane koje sporo zarastaju

Ljudi koji ne unose dovoljno proteina često primjećuju da im rane i manje povrede sporo zarastaju. Isto važi i za uganuće i druge slične povrede. Kao i problemi sa kožom, to može biti nedostatak kolagena koji se ne proizvodi dovoljno brzo jer tijelo nema dovoljno dostupnih aminokiselina. Proteini su takođe potrebni za zaustavljanje krvarenja i izazivanje zgrušavanja krvi.

Često ili dugo ste bolesni

Aminokiseline iz proteina pomažu imunološkom sistemu da proizvodi antitijela koja aktiviraju bijela krvna zrnca kako bi nas zaštitila od virusa, bakterija i toksina. Takođe, proteini su neophodni kako bismo pravilno metabolizovali hranu koju jedemo i iskoristili što više hranljivih materija iz nje. Pored dovoljnog unosa proteina kako bi se osigurala maksimalna efikasnost imunog sistema, postoje dokazi da hrane dobre bakterije crijevnog mikrobioma, koje takođe pomažu u zaštiti tijela.

Izvor: ATV