Kada osjetimo žeđ, obično prvo pomislimo na čašu hladne vode.

Međutim, iako je voda neophodna za život i bez dileme zdrav izbor, iznenađujuće je da možda nije najefikasnije piće za hidrataciju.

To pokazuju rezultati istraživanja Univerziteta Sent Endrjuz iz Škotske, gdje su naučnici uporedili dejstvo različitih napitaka na hidriranost tijela.

Prema studiji, obična voda – bilo da je negazirana ili gazirana – brzo hidrira tijelo, ali napici koji sadrže male količine šećera, masti ili proteina mogu da obezbjede dužu i stabilniju hidrataciju.

Kako objašnjava profesor Ronald Mogan sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Sent Endrjuz, tijelo različito reaguje na različite tečnosti.

– Prvi važan faktor je količina popijenog pića – što više popijemo, tečnost brže prolazi kroz želudac i dospijeva u krvotok, gdje razblažuje tjelesne tečnosti i tako hidrira organizam – ističe Mogan.

Mlijeko hidrira bolje od vode

Drugi ključni faktor je sastav pića. Pokazalo se, na primjer, da mlijeko hidrira bolje od vode zato što sadrži šećer (laktozu), proteine i masti. Ovi sastojci usporavaju pražnjenje želuca, pa samim tim produžavaju proces hidratacije.

Mlijeko, takođe, sadrži natrijum koji zadržava vodu u tijelu, djelujući poput sunđera, zbog čega se stvara manje urina.

Sličan efekat imaju i specijalne oralne rehidratacione tečnosti koje se koriste kod dehidracije izazvane dijarejom – one sadrže male količine šećera, kao i natrijum i kalijum, koji dodatno pomažu zadržavanju vode.

– Ova studija potvrđuje ono što već znamo: elektroliti poput natrijuma i kalijuma poboljšavaju hidrataciju, a kalorije u pićima usporavaju pražnjenje želuca i tako odlažu mokrenje – objašnjava nutricionistkinja i lična trenerka Melisa Majumdar, portparolka Američke akademije za ishranu, koja nije učestvovala u istraživanju.

Oprez sa slatkim napicima

Ipak, nije sve u šećeru. Pića sa visokim sadržajem šećera, poput gaziranih sokova i voćnih napitaka, zapravo, mogu lošije da hidriraju tijelo. Iako duže ostaju u želucu, kada dospiju u tanko crijevo, visok sadržaj šećera podstiče osmozu – voda iz tijela prelazi u crijevo da bi razblažila šećer, što paradoksalno može da smanji nivo hidratacije.

Voćni sokovi i gazirani napici, osim toga što lošije hidriraju, sadrže dodatne kalorije i šećere koji ne daju osjećaj sitosti kao prava hrana.

– Ako birate između vode i kole za hidrataciju, uvijek je bolji izbor voda. Naša jetra i bubrezi zavise od vode da bi izbacili toksine iz tijela, a voda je ključna i za zdrav izgled kože – najbolje i najjeftinije prirodno sredstvo za vlaženje kože – navodi Majumdar, prenosiPolitika.

Održavanje hidratacije ima brojne benefite – podmazuje zglobove, sprečava infekcije i pomaže prenos hranljivih materija do ćelija. Ipak, većina ljudi ne mora da brine da li neko piće hidrira više ili manje.

– Ako ste žedni, tijelo će vam to jasno dati do znanja – kaže Maughan.

Ipak, kod sportista koji treniraju na visokim temperaturama i mnogo se znoje, kao i kod ljudi čija se koncentracija smanjuje usljed iscrpljenosti, pravilna hidratacija može da bude od ključnog značaja.

Alkohol ima diuretski efekat – podstiče mokrenje – pa je hidratacija kod alkoholnih pića uslovljena ukupnom količinom unesene tečnosti.

– Pivo će izazvati manji gubitak vode od viskija, jer s pivom unosite više tečnosti – objašnjava Mogan, i dodaje:

“Jaka alkoholna pića dehidriraju, dok razblažena ne”.

Kada je riječ o kafi, nivo hidratacije zavisi od količine kofeina. Prema Moganovim istraživanjima, obična kafa sa oko 80 mg kofeina – koliko ima prosječna šolja – hidrira skoro jednako dobro kao i voda.

Međutim, ako dnevno unosite više od 300 mg kofeina, što odgovara dvije do četiri šolje kafe, moguće je da ćete izgubiti više tečnosti zbog blagog diuretskog efekta. Ovaj efekat je izraženiji kod osoba koje inače ne konzumiraju kofein, ali može da se ublaži ako u kafu dodate malo mlijeka.

Izvor: Srpska info