Prepuno vlakana i antioksidansa, bobičasto voće se smatra jednim od najzdravijih vrsta voća zahvaljujući njihovom nevjerovatnom nutritivnom profilu i antiinflamatornim svojstvima.

Prethodna istraživanja su pokazala da posebno jagode, kao dio hranljive i uravnotežene ishrane, mogu da pomognu u smanjenju rizika od nekoliko ozbiljnih zdravstvenih stanja.

Nova studija sa Državnog univerziteta u San Dijegu otkrila je da konzumacija jagoda može biti povezana sa poboljšanom funkcijom mozga i nižim krvnim pritiskom.

Istraživanje koje je predstavljeno prošlog mjeseca na konferenciji Američkog društva za ishranu 2023, bavilo se malom grupom od 35 zdravih starijih odraslih osoba. Učesnici su dnevno konzumirali 26 grama liofilizovane jagode u prahu (što je ekvivalentno oko dvije šolje svježih jagoda) i kontrolna grupa koja je konzumirala drugi prah u trajanju od osam nedjelja.

“Prije sprovođenja naše kliničke studije, neki od sličnih efekata su se pokazali i u studijama na životinjama i nekim studijama na ljudima, ali različite populacije i različiti dizajni”, istakao je dijetetičar dr Širin Hušmand, glavni istraživač ove studije.

“Poslije konzumacije jagoda (ekvivalent dve šolje svežih jagoda) dnevno tokom osam nedelja, brzina kognitivnog procesa se povećala za 5,2 procenata, dok se krvni pritisak smanjio za 3,6 odsto. Ukupni antioksidativni kapacitet značajno se povećao za 10,2 odsto”.

Ona dodaje da su dosadašnja objavljena istraživanja već pokazala neke od akutnih i dugoročnih dobrobiti jagoda za zdravlje srca i krvnih sudova u različitim populacijama, pa je ovo novo istraživanje potvrdilo neke od tih nalaza.

“Uprkos maloj veličini uzorka studije, mislim da su ovi nalazi nevjerovatno uticajni, posebno jer se primjenjuju u većem obimu za starije odrasle osobe”, kaže registrovani dijetetičar Džaklin London, koji je pregledao istraživanje, ali nije bio uključen u studiju.

“Dok mi (u nutricionističkoj zajednici) decenijama govorimo o antioksidativnim prednostima bobičastog voća, mislim da je najmoćniji efekat kliničkih ispitivanja poput ovih da pokazuju koliko je važno imati raznovrsnu hranu, čak i unutar istih kategorija, kao dio opšteg obrasca ishrane koji promoviše zdravlje”.

Iako Londonova nije bila u potpunosti iznenađena nalazima studije, jer su jagode poznate kao odličan izvor mnogih hranljivih materija, ona ističe jedan zanimljiv dio ovog istraživanja:

“Jagode korišćene u ovoj studiji su osušene, što ima neverovatne implikacije za brendove hrane koji žele da stvore hranljivije proizvode koji su stabilni i još uvek uključuju prave, zdrave jagode bogate hranljivim sastojcima”.

Pored vitamina C, jagode sadrže i druge moćne antioksidante, uključujući antocijanine za koje se pokazalo da imaju antiinflamatorno dejstvo. U njima su takođe i mnogi važni minerali, uključujući kalijum i magnezijum. Za malu količinu kalorija po porciji, jagode su nevjerovatno hranljive i predstavljaju fantastičan dodatak zdravoj ishrani.

Što se tiče narednih koraka za ovo istraživanje, dr Hušmand kaže da istraživači imaju mnogo sjajnih ideja za buduće studije koje će pratiti neke od trenutnih nalaza.

Iako su same po sebi divne, jagode su nevjerovatno svestrano voće koje se uklapa i u slatka i u slana jela. Jedna mana je, međutim, da ovi sezonski dragulji ne traju dugo prije nego što postanu kašasti ili buđavi. A i sezona im je upravo prošla.

Međutim, ukoliko se pravilno zamrznu, kako podsjeća Good House Keeping, jagode mogu da se “zaključaju” kad su na svom vrhuncu, tako da kasnije možete da uživate u smutijima, desertima i drugim obrocima koji sadrže ovo voće.

Izvor: Bl portal