Opštepoznata stvar je da je voće i povrće korisno za zdravlje i da ga treba što više uvrstiti na meni, a jedno voće se smatralo “hranom bogova”.

Riječ je grožđu, koje se povezivalo s Dionisom, grčkim bogom vina, poljoprivrede i plodnosti.

Pojavljuje se još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa.

Osim što je vrijedna sirovina za vino, grožđe je i ukusna namirnica tokom ljetnih i jesenjih mjeseci.

Grožđe je takođe odličan izvor mangana, minerala koji olakšava metabolizam proteina i ugljenih-hidrata te aktivira enzime zaslužne za korištenje ključnih nutrijenata, poput vitamina B grupe.

Sladak i privlačan okus grožđa može vas podstaknuti da unesete više kalorija nego što biste htjeli, pa je dobro imati na umu kako jedna šoljica sadrži približno 100 kcal.

Fitohemikalijama iz grožđa protiv gripe i kardiovaskularnih bolesti tokom posljednjeg vijeka biljne hemikalije intrigiraju naučnike jednakim žarom kao što su ih vitamini intrigirali u prošlom vijeku.

Jedna takva biljna hemikalija je resveratrol, a nalazimo ga u grožđu i vinu.

Tvar se luči kao odgovor na mikrobnu infekciju ploda ili stres (upotrebu herbicida, fungicida, izlaganje UV-zračenju), a služi kao prirodna antioksidativna zaštita u grožđu.

Nakuplja se u kožici grožđa i predstavlja biološki aktivnu biljnu hemikaliju kojoj se u posljednjih nekoliko godina posvećuje velika pažnja zbog brojnih pozitivnih učinaka.

Istraživanje objavljeno u časopisu “The Journal of Infectious Diseases”, ukazalo je na pozitivan učinak resveratrola na virus gripe.

Grupa italijanskih naučnika, na čelu s dr Anom Palamara, sa Instituta za mikrobiologiju iz Rima provela je in vitro i in vivo istraživanja s ovom supstancom u želji da ispitaju uticaj resveratrola na replikaciju virusa gripa.

U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da resveratrol snažno blokira replikaciju virusa gripa u kulturama stanica, što su potvrdili i istraživanjima na laboratorijskim životinjama.

Francuski paradoks

Dobro je poznat zaštitni efekat vina na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a time se posebno ponose Francuzi.

Popularno – naučni pojam “francuski paradoks” koristi se za skraćeni opis činjenice da Francuzi znatno rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a istovremeno konzumiraju jednake količine zasićenih masti kao i Amerikanci.

Francuzi vole jesti, a njihova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavati u rizičnu grupu za pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Pažljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane istraživači su zaključili da je značajna razlika bila unos crnoga vina.

Smanjuje “loši holesterol” Brojne kontrolisane studije pokazale su da crno vino – kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava nivo HDL (“dobrog” holesterola), a smanjuje nivo LDL (“lošeg”) holesterola u krvi. Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sistem pripisuje se već spomenutom resveratrolu.

Smatra se kako sok od grožđa zbog sadržaja te zaštitne supstance može pružiti sličnu zaštitu kao i crno vino.

Međutim, studije su pokazale da je potrebno popiti tri puta više mošta nego vina u svrhu smanjenja oksidacije LDL holesterola, budući da glavnina aktivnih tvari ostaje u košticama i opni grožđa.

Krvni pritisak se snižava

Fermentacija mošta u kontaktu s bobicama osigurava dobar prelazak aktivnih materija u vino te se tako vino obogaćuje korisnim supstancijama, dok mošt sadrži tek tragove ovih tvari. Jedno novije istraživanje na životinjama pokazalo je da prehrana koja obiluje fitohemikalijama kakve nalazimo u grožđu može smanjiti povišeni krvni pritisak uzrokovan pretjeranim unosom kuhinjske soli.

Blagotvorno se svojstvo pripisuje flavonoidima koji snižavaju povišeni krvni pritisak ili direktno svojom antioksidativnom aktivnošću ili indirektno djelovanjem na stanične funkcije ili oboje.

Flavonoidima obiluju i kožica i meso i sjemenke grožđa.

Kako odabrati najbolje grozdove?

Kada birate grožđe uvijek odaberite zrele plodove. Zrelo je grožđe čvrsto i nije naborano.

Stabljika bi trebala biti dobro pričvršćena za grozd, a područje oko mjesta pričvršćenja iste boje kao i ostatak grožđa.

Najbolje ga je probati kako bi se uvjerilo u njegov okus i zrelost.

Većina grožđa se ubire zrelo, ono neće sazrijevati nakon što je ubrano. Grožđe na vrhuncu zrelosti ima i najveću nutritivnu vrijednost jer je tada koncentracija vitamina i fitohemikalija na vrhuncu.

Budući da se grožđe nalazi visoko na ljestvici voća koje zadržava visok nivo pesticida, kada ste u mogućnosti odaberite organski uzgojeno grožđe, piše “Miss7”.

Izvor: Bl portal