Kad prešutimo neku povredu koju su nam nanijeli drugi, ljutimo se u sebi i nastaje osjećaj gorčine i zamjeranja, što dugoročno ugrožava odnose s drugima, ali i sa samim sobom. Reagirati treba, ali ne burno. Ljutnja je emocija koja je na “lošem glasu” jer može ugroziti odnose koji su nam važni.

Kršenje granica
Ljutnja koja nije izražena oštećuje nas i naše zdravlje. Ipak, ljutnja u sebi ima veliku snagu i spoznajni potencijal. Ako znamo kako s njom “raditi”, ljutnja nam pomaže da osvijestimo što nam je važno te prepoznamo kad se krše naše granice kako bismo zadržali integritet.

Kad govorimo o ljutnji, ona je intenzivna, burna emocija uzrokovana percipiranom nepravdom ili kršenjem naših ličnih pravila. Ako smo često ljutiti, korisno je zapitati se što to okida našu ljutnju. Kad znamo koji su naši okidači, puno ćemo kvalitetnije moći reagirati.

Naime, moći ćemo na vrijeme prepoznati da smo ljuti i dati sebi trenutak odmah od automatske reakcije. Ako smo dugo reagirali na sličan način, agresivno, vjerojatno će nam trebati neko vrijeme pokušaja i pogrešaka da razvijemo nov način reagiranja.

Kvalitetan odgovor
Prvi korak u razvoju novog, kvalitetnijeg odgovora je odluka reagirati smireno čak i kad smo ljutiti te osvještavanje onoga što nas ljuti. Nakon toga korisno je organizirati život tako da preveniramo ljutnju izbjegavajući situacije koje ju izazivaju ako je to moguće.

Kad smo ljutiti, a posebno u prvom trenu, kad je emocija najvruća, jako intenzivna, nećemo biti u stanju mudro reagirati, možemo reći stvari koje ne mislimo, biti grubi i napraviti još veći problem nego što je bio prvotno. Stoga je korisno kad smo najljući, ne napraviti ništa pričekati da se malo smirimo. Korisno je čak otići iz prostorije, napraviti odmak otići prošetati, popiti vode sve dok nas ta prva, najintenzivnija ljutnja malo ne popusti.

 

izvor:Avaz/FOTO:Pixabay