Zagovornici mesne dijete tvrde da možete gubiti kilograme i konzumirati proteine ​​i masti koliko želite, sve dok izbjegavate hranu bogatu ugljikohidratima.

U posljednjih 12 godina, više od 20 studija pokazalo je da su dijete s niskim udjelom ugljikohidrata bez potrebe za brojanjem kalorija učinkovite za mršavljenje, a da pritom ne ugrožavaju zdravlje, piše Healthline.com

Mesna dijeta sastoji se od tri faze, a što se smije i ne smije jesti na mesnoj dijeti, saznajte u nastavku članka.

Mesna dijeta se sastoji od 3 faze koje se stupnjevito provode kroz dijetni plan. Meso, riba i jaja jedu se bez ograničenja dok su alkohol, šećer i brašno zabranjeni.

Tokom prve uvodne faze koja traje 14 dana, unos ugljikohidrata je ograničen do 20 g dnevno. U prvoj fazi mesne dijete zabranjeni su: voće, kruh, žitarice, povrće bogato škrobom, mliječni proizvodi (osim sira, vrhnja i maslaca).

Druga faza mesne dijete, odnosno faza u kojoj se očekuje gubitak kilograma, ima minimalnu količinu složenih ugljikohidrata kako bi organizam posegnuo za masnim rezervama. Bez ograničenja konzumiraju se namirnice bogate proteinima, a preporučuju se namirnice životinjskog porijekla: meso, riba i jaja. Sir, povrće, masline, ulja i masti jedu se u ograničenim količinama.

U drugoj fazi mesne dijete zabranjeni su: šećer, voće, mlijeko, jogurt, žitarice, proizvodi od brašna slatkiši te alkohol.

Treća faza mesne dijete, odnosno faza održavanja tjelesne mase dozvoljava maksimalan unos ugljikohidrata do 60 g dnevno i predlaže se kao prehrana za ostatak života.

S obzirom na restrikcije koje ova prehrana zahtijeva, dr. Atkins preporučuje redovnu tjelovježbu i unos dodataka prehrani (multivitaminsko-mineralne pripravke).

Brz gubitak kilograma je glavna prednost ove dijete.

Prehrana je bogata proteinima i zasićenim masnoćama što je posebno kao preporuka za fazu održavanja tjelesne mase izuzetno nezdravo.

Takođe, mesna dijeta je siromašna složenim ugljikohidratima koji daju energiju, prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima i fitokemikalijama.

Moguća je pojava zatvora (opstipacije) i bolesti crijeva zbog nedostatka vlakana, a zbog visokog unosa proteina dolazi do povećanja amonijaka u tijelu, opterećuje se jetra, bubrezi te dolazi do povećanja rizika od osteoporoze. P

Prehrana bogata bjelančevinama i zasićenim masnoćama i kolesterolom utječe na razinu lipida u krvi i na ubrzan razvoj ateroskleroze te nastanak srčanog udara.

Izvor:Radiosarajevo