Dvanaestogodišnjak sa suicidalnim mislima zatražio pomoć | Bijeljina.com

Dvanaestogodišnjak sa suicidalnim mislima zatražio pomoć

10.09.2023.

Najmlađa osoba koja je zbog suicidalnih misli tražila pomoć pozivanjem banjalučkog “Plavog telefona” imala je samo 12 godina, a ova savjetodavna linija je ove godine na mjesečnom nivou imala oko 17 razgovora u kojima je tema bila suicidalnost.

Povodom Međunarodnog dana prevencije suicida koji se obilježava svake godine 10. septembra razgovarali smo sa stručnjacima koji su istakli zabrinutost zbog povećanja broja onih sa suicidalnim mislima, ali i ponudili pomoć.

Porast broja građana sa suicidalnim mislima

Koordinator rada savjetodavne linije “Plavi telefon” udruženja “Nova generacija” Maja Kovačević za portal Banjalauka.com kazala je da je ove godine u prosjeku povećan broj poziva onih koji se bore sa suicidalnim mislima u odnosu na prošlu godinu.

“Ove godine smo mjesečno u prosjeku imali oko 17 razgovora u kojima je tema suicidalnost, lani oko deset razgovora dok je u toku 2021. godine mjesečni prosjek ovakvih poziva bio oko pet”, kazala je Kovačević za Banjaluka.com, ističući da su od novembra 2022. godine do aprila 2023. godine svakodnevno imali jedan ili dva poziva na temu suicida.

Kovačević je dodala da se “Plavom telefonu” za pomoć i podršku najčešće obraćaju djeca i mladi uzrasta od 14 do 18 godina, a najmlađa osoba koja je u toku razgovora navela da joj se javljaju suicidalne misli i ideje bila je dvanaestogodišnjak.

Antisuicidalni ugovor

Samoubistvo je rijetko uzrokovano jednom situacijom ili događajem, pojašnjava Kovačević dodajući da u “Plavom telefonu” svakoj osobi pristupaju pojedinačno zavisno od uzrasta i problema zbog kojeg se javljaju.

“Kada tokom razgovora osoba navode da joj se javljaju suicidalne misli i ideje, takve izjave uvijek shvatamo ozbiljno. Prvo izrazimo zabrinutost i pružimo podršku osobi, a onda sa njom pravimo antisuicidalni dogovor”, rekla je Kovačević, pojašnjavajući da je antisuicidalni ugovor usmeni dogovor koji savjetnik u toku razgovora pravi sa osobom koja se obratila za pomoć u kojem traži od te osobe da obeća da sebi neće nauditi dok traje razgovor niti nakon razgovora.

Pored toga, dodaje ona, nakon obećanja da neće izvršiti samoubistvo i do kada dogovaraju se šta osoba može učiniti kada prođe taj period i zajedno sa njom prave plan šta da uradi u kriznoj situaciji, te se detaljnije ispituje sama situacija i pruža neophodna psihološka pomoć koja ne završava tim pozivom.

“Svi građani mogu da se obrate “Plavom telefonu” i sa savjetnicima razgovaraju putem besplatnog broja telefona 080 05 03 05 ili da pišu putem četa koji se nalazi na sajtu www.plavitelefon.ba. Svi razgovori su besplatni i anonimni”, poručila je Kovačević.

Snažne emocije i problemi okidači za samoubistvo

Psiholog “Centra za mentalno zdravlje” Tanja Radosavac istakla je da su pokušaji suicida puno rjeđi u odnosu na prisutnost suicidalnih misli.

“Suicidalna razmišljanja se odnose na misli koje osoba ima o završetku vlastitog života,- planiranje izvršavanja suicida, a suicidalna ponašanja podrazumijevaju konkretna ponašanja sa ciljem da osoba sebi oduzme život”, pojasnila je Radosavac.

Radosavac naglašava da je potrebno ozbiljno shvatiti i pasivne i aktivne misli o suicidu, jer ukazuju na veliki problem u nečijem životu.

“Obično osoba počini suicid pod uticajem snažnih emocija ili teških životnih situacija, a jedan od najsnažnijih rizičnih faktora je raniji pokušaj suicida u anamnezi osobe. Istraživanja pokazuju kako su suicidalne misli u velikoj mjeri prisutne kod ljudi koji imaju dijagnosticirane mentalne poremećaje”, kazala je Radosavac za Banjaluka.com ističući da svaka osoba koja ima depresivni poremećaj ne razmišlja nužno o suicidu, niti svaka osoba koja počini ili pokuša suicid mora biti depresivna.

Kod mladih sa suicidalnim mislima, dodaje ona, bitne su karakteristike ličnosti kao što su impulsivnost.

“Nedostatak sposobnosti da razmisle o drugim rješenjima trenutnih teških životnih situacija dovode do impulsivnog čina pokušaja suicida. Međutim, ne može se reći da je svaki pokušaj suicida posljedica impulsivnosti, ponekad je to detaljno promišljen plan”, kazala je Radosavac dodajući to da li će neko pokušati da oduzme sebi živo zavisi od faktora rizika, ali i od prisutnih protektivnih faktora u njenom životu.

Razgovor ne pospješuje samoubistvo

“Ako primjetite ovakve ili slične promjene kod bliske osobe u redu je da o tome razgovarate. Razgovor o suicidu neće motivisati osobu da ga i napravi. U redu je reći toj osobi da primjećujete da joj je teško, da nije sama, probati joj vratiti nadu”, istakla je Radosavac dodajući da je najbitnije je da se osoba sa suicidalnim mislima motiviše da potraži stručnu pomoć koju može dobiti pozivom “Centru za zaštitu mentalnog zdravlja” na broj 051 230 240.

Zašto se javljaju suicidalne misli kod ljudi?

Psihoterapeut Irena Đumić Jurić Marjanović kazala je za Banjaluka.com da se suicidalne misli javljaju kao posljedica jake i najčešće duge depresije kada osoba percipira svoje stanje ili okolnosti u kojima živi kao neizdržive i nepromjenljive.

“Mogu da se jave i akutno nakon nekog teškog i traumatičnog događaja kao što su gubitak posla, životnog partnera i slično”, rekla je Marjanović ističući da su sve kategorije društva i starosne dobi građana podložne suicidalnim mislima.

“Što su teži socio-ekonomski, ali i porodični uslovi u kojima neko živi to je veća vjerovatnoća za frustraciju i nastanak depresije.Djeca koja svakodnevno trpe nasilje u porodici sklona su suicidalnim mislima, jer ne vide drugi izlaz da to prestane”, pojasnila je ona.

Kada se pojave suicidalne misli hitno treba potražiti stručnu pomoć psihijatra i psihoterapeuta, te podršku bliskih ljudi.

“Osoba treba tražiti pomoć i nikako ne držati u sebi svoja osjećanja i misli. Vjernicima može da pomogne razgovor sa vjerskim licem”, reklaje Marjanović, dodajući da bi mnogo poželjnije i lakše bilo da se na prvu pojavu depresivnog raspoloženja, koje traje tri do četiri sedmice, osoba javi za stručnu pomoć.

Banjaluka.com / Autor: J. Stanić