Kako bismo shvatili da li danas ima svrhe pomkerati kazaljke na satu u prolkeće i jesen, trebalo bi se pre svega podsketiti kako i zašto je do toga uopšte i došlo.

Danas ćemo još jednom vratiti kazaljke na satu unazad i moći da odspavamo 60 minuta duže jer počinje zimsko računanje vremena. Međutim, mnogi će se zapitati zašto ovo radimo i koja je svrha svega. Neki od glavnih motiva su ušteda energije nakon jesenje ravnodnevice i mogućnost uživanja u više sunčeve svjetlosti. Ipak, debata o promjeni vremena intenzivirala se tokom posljednjih godina i pokrenula su se brojna pitanja kolika uštedita se postiže sa ovim i da li promjena ima neki efekat.

Porijeklo promjene vremena

Upravo je političar, naučnik i pronalazač Bendžamin Frenklin1784. godine prvi predložio promjenu vremena zbog mjera štednje energije. Uradio je to dok je bio ambasador Sjedinjenih Država u Francuskoj, jer je ustajao u šest ujutru i gledao kroz prozor u Sunce koje već uveliko sija. Smatrao je da se na ovaj način gubi mnogo sati svjetlosti jer su ljudi uveče morali da pale svijeće kako bi nastavili da rade po mraku. Sve to ga je navelo da pošalje pismo The Journal of Paris-u, u kom je predložio nekoliko mera za uštedu energije i napisao tekst koji će bitno uticati na promjene po ovom pitanju u budućnosti.

Početkom 20. vijeka, do sličnog zaključka će doći i Vilijam Vilet koji je nakon doručka rano ujutru jahao svog konja i shvatio da stanovnici Londona spavaju dok je napolju dan. Da promjena ne bi bila previše nagla, predložio je da se ona uvede postepeno i povećava 20 minuta nedjeljno.

Njegov prijedlog nije uzet u obzir, uglavnom zbog složenosti procesa. Ali i pored toga, obe ideje su poslužile da do prve zvanične promjene vremena u Sjedinjenim Državama i dođe 1916. godine. Dvije godine kasnije promjena vremena je postala zakonom regulisana u onim državama koje su odlučile da je poštuju, da bi u Drugom svjetskom ratu vlada primorala sve svoje članice da uspostave ljetnje računanje vremena radi uštede resursa i energije.

Da li ima svrhu?

Prilikom uvođenja promjena kao glavni razlog je navođena ekonomska korist, međutim mnogi se pitaju da li je to i danas ima svrhu i u kojoj mjeri. Stručnjaci tvrde da kada se uzme cijeli dan u obzir sat vemena uštede rano ujutru nema neki efekat, pogotovo ako znamo da će se svjetla popodne upaliti sat ranije, a da u nekim firmama vještačka svjetla rade cijeli dan. Dodaju da je neophodno sprovoditi snažne mjere uštede energije kroz obnovljive izvore energije.

Takođe, često se mogu čuti primjeri kako iako je mijenjanje vremena u jesen i proljeće u Evropi tradicija, mnoge zemlje poput Bjelorusije i dijela Rusije – to ne rade. Rusija je uvela promjenu vremena 1917. godine, ali je ta mjera trajala samo pet mjeseci, da bi na snagu opet stupila 1981. i trajala sve do 2011. godine kada je i konačno ukinuta, dok npr. Japan nikada nije ni razmatrao uvođenje ove mjere.

Izvor: National Geographic