Meteorska kiša Orionid traje od 2. oktobra do 7. novembra, ali će u noći 21. i 22. oktobra biti najvidljivija jer Zemlja će tada proći kroz trag koji je ostavila čuvena Halejeva kometa, a desetine zvijezda padalica će osvijetliti atmosferu naše planete. Orionid je astronomski fenomen – meteorski pljusak koji nastaje kada Zemlja prolazi kroz rep materijala koji je ostavila Halejeva kometa.
Orionid je godišnji meteorski pljusak koji se javlja kada Zemlja pređe orbitu Halejeve komete (1P/Hallej). Dok prolazi, kometa ostavlja za sobom čestice prašine i mikroskopske ostatke. Kada se Zemlja sudari sa ovim česticama, one sagorijevaju u atmosferi brzinom od približno 66 kilometara u sekundi, stvarajući svijetle tragove – meteore.
Ime meteorskog roja potiče od sazvežđa Orion, gdje se nalazi tačka iz koje meteori izgledaju kao da izlijeću. Ovaj dio neba je lako pronaći – nalazi se blizu svijetle, crvenkaste zvijezde Betelgez. Sljedeći povratak Halejeve komete očekuje se 2061. godine.
Orionidi su poznati po svojoj izuzetnoj brzini. Zbog brzog ulaska u atmosferu, često ostavljaju za sobom duge, postojane tragove – jonizovane gasne repove – koji mogu ostati vidljivi na nebu nekoliko sekundi nakon što sam meteor nestane. Povremeno uključuju posebno svijetle vatrene lopte, uporedive po sjaju sa planetom Venerom, koje svijetle zeleno ili žuto.
Vrhunac meteorskog roja 2025. godine očekuje se u noći između 21. i 22. oktobra. Zvijezde Orionida aktivne su do 7. novembra, kada se može vidjeti najveći broj meteora – do 20 bljeskova na sat pod vedrim nebom i minimalnim svjetlosnim zagađenjem.
Najbolje vrijeme za posmatranje je poslije ponoći i prije zore, kada se sazvežđe Orion izdiže više na jugoistočnom horizontu. Što se više izdiže, to će više meteora biti vidljivo. Godine 2025. uslovi će biti povoljni: Mjesec neće ometati pogled, što znači da će slabi meteori biti jasno vidljivi čak i golim okom.
A noć 21. na 22. oktobar se smatra centrom aktivnosti roja zvijezda, kada Zemlja prolazi kroz najgušći dio prašinskog traga Halejeve komete. Iako aktivnost Orionida traje skoro tri nedjelje, upravo na taj dan roj dostiže gustinu, što značajno povećava vjerovatnoću viđenja “roja zvijezda”.