DNK sadrži mnogo više informacija nego što možemo da zamislimo. Znate li od čega zavisi koje ili čije osobine će da prevagnu u našem DNK lancu i da li možemo da ih mijenjamo, pitanje je koje je dugo mučilo genetičare.

Iako naučnici još uvijek ne mogu da daju jasan odgovor na pitanje šta najviše utiče na karakter ljudi – okolina, geni ili vaspitanje, mnoge studije su pokazale da ne naslijeđujemo samo izgled već i neke uspomene, kao što su na primjer, fobije. Pored fobija, postoje još neke osobine koje naslijeđujemo od predaka i nemoguće ih je promijeniti.

Podložnost stresu

Neki ljudi su podložniji stresu, a ova osobina se prenosi sa roditelja na djecu. Stručnjaci tvrde da ako je majka bila izložena stresu u trudnoći, njeno dijete će biti podložnije stresu u životu. Štaviše, ako su roditelji bili pod stresom dugo prije nego što su dobili dijete, postoji rizik da je hronični stres oštetio hromozome.

Sklonost zavisnosti

Geni i nasljedne osobine su od 40 do 60 odsto odgovorni za razvoj zavisnosti. Na primjer, veza između zavisnosti i gena D2 proučena je do detalja. D2 je tip dopaminskog receptora. Ljudi kod kojih ovi receptori ne rade dobro, skloniji su uzimanju supstanci koje izazivaju zavisnost.

Fobije

Prenošenje fobija kroz DNK je dokazala studija u kojoj su miševi trenirani da izbjegavaju sve mirise slične mirisu trešnjinog cvijeta. Ovo je uticalo na DNK subjekata tako da je dio DNK odgovaran za osjetljivost na ovaj miris bio aktivniji u spermatozoidima miševa-očeva.

Kao rezultat djeca i unuci su bili veoma osjetljivi na trešnjin miris i izbjegavali su ga, iako nisu imali pravi razlog za to. Naučnici smatraju da su rezultati ove studije važni za istraživanje fobija, anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja. Možda vaš strah od paukova ili visine nije iracionalan kao što izgleda.

Ekstrovertnost

Neke karakterne osobine stičemo s godinama, a neke su već zapisane u našoj DNK. Na primjer, geni WSCD2 i PCDH15 su povezani sa ekstrovertnošću, koja i te kako može da otvori mnoga vrata ka uspjehu. Stoga, možda razlog što ste toliko društveni i komunikativni leži u vašim precima, a ne u činjenici da su vas roditelji upisivali na sve moguće vanškolske aktivnosti.

Smisao za humor

Neki ljudi vjeruju da je smisao za humor naučena osobina koja zavisi od okoline u kojoj osoba odrasta. Ali tokom studije je otkriveno da ljudi sa kratkim alelima na genu 5-HTTLPR pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiju. Rezultati studije su potvrđeni i kada su u obzir uzete godine, pol, etnička pripadnost i simptomi depresije.

 Izvor: Glas Srpske